Milanka Blagojević, direktorka Centra za kulturu Šamac: Rad i nasljeđe zaboravljene Šamčanke
Kroz festival želimo da promovišemo rad i nasljeđe zaboravljene Šamčanke, Milice Babić koja je široj javnosti poznata tek kao supruga Ive Andrića. Popularizacijom njenog lika i djela želimo prikazati značaj koji je ostvarila u kulturnoj istoriji ovih prostora.
Kazala je to u razgovoru za “Glas Srpske” direktorka Centra za kulturu Šamac i književnica Milanka Blagojević govoreći o festivalu “Milica žene u umjetnosti”, koji će biti održan od 12. do 14. aprila u Šamcu.
- Milica Babić-Andrić opremila je oko 300 pozorišnih predstava, opera i baleta od 1930. do 1963. godine - dodala je ona.
GLAS: Zbog čega je još važno da se sjećamo Milice Babić-Andrić?
BLAGOJEVIĆ: Bila je zaposlena u Narodnom pozorištu Beograd, a sarađivala je i sa teatrima u Banjaluci, Zagrebu, Sarajevu, Novom Sadu i Ljubljani. U njenom rodnom gradu kao i na području cijele Republike Srpske do sada se nije realizovao nijedan projekat čiji bi cilj bio popularizacija njenog lika i djela, pa nam je želja da festivalom učinimo upravo to. Cilj nam je da izgradimo platformu za promociju rada ženskih stvaralaca iz regiona koje ostaju marginalizovane u javnom i umjetničkom životu, teže ostvaruju finansijsku podršku te su manje nagrađivane u odnosu na muške kolege.
GLAS: Kako su programski sadržaji uklopljeni u koncept festivala?
BLAGOJEVIĆ: Festival će trajati tri dana, a poveznica im je ova umjetnica. Predavanje hroničara na dan otvaranja festivala ima za temu život Milice Babić. Postavka arhivske građe vezano za rad Milice Babić Andrić predstavlja centralni događaj festivala. Ovom izložbom direktno utičemo na popularizaciju njenog lika i djela. Izložba će biti postavljena u Galeriji “Stari sat” u Šamcu.
GLAS: Je li planirano da se narednih godina program širi?
BLAGOJEVIĆ: Dugoročno gledano, nastavićemo sa promocijom njenog lika i djela kroz organizovanje izložbi, promocija i projekcijama dokumentarnog filma u osnovnim i srednjim školama, u našoj i okolnim lokalnim zajednicama, kao i u centrima za kulturu.
GLAS: Festival je posvećen ženama u umjetnosti. Kakav je položaj žena u umjetnosti kod nas, kad se sve više govori o ženskim pravima?
BLAGOJEVIĆ: Kao jedan od primarnih problema projekta postavili smo i nedovoljnu uključenost žena u umjetnost, ali i društveni život. Festival u fokus stavlja žene svih starosnih dobi i njihov aktivizam kroz umjetnost. Očekujemo da publika prepozna rad umjetnica koje već djeluju na savremenoj umjetničkoj sceni. Promovišući pozitivne primjere kroz učešće afirmisanih regionalnih umjetnica i stvaranje novih platformi za djelovanje žena u umjetnosti očekujemo i konkretne rezultate u procesu decentralizacije kulture.
GLAS: Ovim ste ostvarili saradnju sa Narodnim pozorištem Beograd. Koliko Kulturnom centru Šamac znači ta saradnja?
BLAGOJEVIĆ: Budući da je radni vijek provela u Narodnom pozorištu Beograd najveći dio arhivske građe o njenom radu nalazi se u njihovom muzeju. U tom segmentu ostvarili smo uspješnu saradnju. Najinteresantnije su bile fotografije i skice njenih pozorišnih kostima, dokumenta pisana njenom rukom i programi predstava. Dogovorili smo da saradnju nastavimo i dalje. Na festivalu ugostićemo i direktora Muzeja Narodnog pozorišta Beograd Dragana Stevovića i kustosa muzeja Dragicu Gaćešu. Uspostavili smo saradnju i sa Muzejom pozorišnih umetnosti Srbije, te sa Muzejom grada Beograda koji su nam ustupili dio arhivske građe vezane za Miličin život sa Ivom Andrićem. Jedan dio izložbe biće posvećen tom dijelu njenog života.
Sajam knjiga
GLAS: Šta možete da nam kažete o predstojećem sajmu knjiga u Šamcu?
BLAGOJEVIĆ: Sajam cvijeća i knjiga planiran je za 8. april i time počinjemo obilježavanje Dana opštine. Na sajmu će izlagati oko 15 proizvođača cvijeća a od izdavačkih kuća predstaviće se “Imprimatur”, Antikvarijat “Ramajana”, “Biblioner” i “Deveta dimenzija”. Izlagaće i Narodna biblioteka iz Šamca koja će, zajedno sa vrtićem, napraviti dječji kutak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
