Književnik Milanko Kovačević o knjizi “Prkosi sa Grmeča”: Sjećanje na pretke i ostavština za potomke

Branislav Predojević
Književnik Milanko Kovačević o knjizi “Prkosi sa Grmeča”: Sjećanje na pretke i ostavština za potomke

BANjALUKA - Izdavačka kuća”Zadužbina Petar Kočić: Banjaluka-Beograd” u okviru svoje biblioteke”Mrguda”, objavila je knjigu”Prkosi sa Grmeča”, krajiškog književnika Milanka Kovačevića.

Riječ je o prvom romanu pisca, pjesnika, esejiste i urednika portala”Naša sloboda”, svojevrsna posveta njegovom rodnom kraju, selu Prkosi, Bosanskom Petrovcu, Grmeču i srpskom narodu Krajine, ispričana kroz sudbinu porodice Krešić i njihovu borbu za opstanak u burnim vremenima 19. i 20. vijeka. Kako sam autor kaže, knjiga je njegov duhovni dug rodnom kraju i porodici koja je rasijana širom svijeta u ratnim stradanjima 20. vijeka.

- Sama knjiga je jedna simbolična pisana posveta mojoj porodici i mom djetinjstvu, jednom prostoru, koji je fizički uništen u posljednjem ratu, a kuća i kraj u kojem sam odrastao pretvoreni su u pustoš. Ono što fizičko uništenje ne može srušiti, jesu sjećanja koja sam pretočio na stranice ove knjige u pokušaju da sačuvam sjećanje na duh srpskog naroda koji je vijekovima živio na tom prostoru, kako bih stvorio literarnu ostavštinu za naše potomke - kaže Kovačević za “Glas Srpske”.

Knjiga naslov duguje geografskom pojmu sela Prkosi, ali kako autor kaže ima i simbolično značenje, jer je upravo prkos ključna osobina koja je pomogla narodu Krajine da opstane u surovim vremenima.

- Krajišnici su gorštaci dječijeg srca, u sebi nose nevjerovatnu snagu da opstanu uprkos svim nedaćama, a upravo je prkos najljepša moguća riječ da se ta snaga opiše. Vjerujte nije slučajno što imamo toliko Prkosa kao geografskih pojmova gdje god je naš narod živio - jasan je pisac.

Publicista Radosav Jović, u svom pogovoru ove knjige, kaže da je ona svojevrstan nastavak Ćopićevog stila i jezika u savremenom 21. vijeku, koji je bogat, čist, svjež i narodni jezik podgrmečkog kraja. Sam autor kaže da nije mogao, a ni želio da od tog jezika bježi.

- Odrastao sam na jeziku i knjigama Branka Ćopića i Petra Kočića, na našoj epici, čak da sam i želio da pobjegnem od tog jezika, to je nemoguće. Suviše je duboko usađen u moj govor i moje pisanje, rekao bih čak i u moje življenje. Pisao sam jednostavno, narodnim govorom da bih sačuvao autentičnost jezika u govoru mog junaka Petra Krešića i njegovih predaka i potomaka - kaže pisac.

Kovačević je rođen u Prkosima 1953. godine, ali ga je školovanje odvelo u Zagreb gdje je završio srednju školu, a potom u Sarajevo gdje je završio književnost na Filozofskom fakultetu. Zbog rata napustio je Sarajevo i preselio se sa porodicom u Beograd, a pisanjem se bavi još od osnovne škole. Objavio je brojne cikluse poezije”Ooj Krajino,”Srbija Nojeva barka”,”Srpski rulet”,”Čipovana svijest” , “Krug”, a od 2011. pokretač je i urednik portala “Naša sloboda”, koji po njegovim riječima pokušava da istakne naš otpor globalizmu i novom poretku svijeta.

-”Naša sloboda” je patriotski portal, u najboljem  i najljepšem značenju tog pojama,  na kojem objavljujemo eseje, intervju, priče, poeziju i druge tekstove, koji pod jednim znakom antiglobalizma, prikazuju našu muku i naš otpor prema novom svjetskom poretku, koji jednostavno ne dozvoljava nikom da bude drugačiji od njihovog viđenja svijeta - kaže Kovačević.

Poklon

Kovačević ističe da ima veliku želju da svoju knjigu podijeli svim bibliotekama širom prostora Krajine, kao svoj poklon svim naraštajima čitalaca.

- Imam veliku želju da organizujem poklon određenog tiraža moje knjige svim bibliotekama na prostoru Krajine, Krajine kao kulturnog i geografskog prostora sa obje strane granice gdje je srpski narod ostavio i danas ostavlja tragove svog postojanja. To bi mi bio veći kompliment od svih pohvala ili priznanja u životu - naveo je Kovačević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana