Književnik Gojko Božović za “Glas Srpske” o novoj knjizi: “Igračke sudbine” zaokružile dva vijeka srpske književnosti

Ilijana Božić
Književnik Gojko Božović za “Glas Srpske” o novoj knjizi: “Igračke sudbine” zaokružile dva vijeka srpske književnosti

BANjALUKA - U knjizi “Igračke sudbine” iznosim istrajno uvjerenje da književnost jeste plodonosan način da razumijemo i dugo trajanje u vremenu i ono što nastaje u neizvjesnom današnjem trenutku.

Kazao je ovo u razgovoru za “Glas Srpske” književnik Gojko Božović, opisujući sadržaj svoje nove knjige “Igračke sudbine” koja je tek objavljena.

- I za razumevanje savremene književnosti, pogotovu ako neko o njoj razmišlja kao književni kritičar ili esejista, neophodno je poznavanje dela koja su u nekom ranijem trenutku takođe bila savremena. Kao što će izabrane knjige nastale u našem vremenu već sutra biti deo istorije književnosti. Nikako to neće postati sve savremene knjige, kako se ponekad govori, ali nije baš ni da nijedna neće, kako se sve češće i misli i kazuje - objasnio je Božović.

Dodao je da je u ovoj knjizi nastojao da sagleda nekoliko magistralnih tokova u srpskoj književnosti u posljednjih 200 godina.

- Krenuo sam od racionalne prosvećenosti Dositeja Obradovića i klasicističke učenosti Jovana Sterije Popovića, preko realističke imaginacije Stefana Mitrova Ljubiše, Milovana Glišića i Janka Veselinovića. Potom o razumevanju da književnost u naročitim epohalnim okolnostima mora da osvedoči društveni izazov što se, na jedan način, vidi u političkoj poeziji Vojislava Ilića, a na drugi način u primenjenom realizmu čitavog niza naših pripovedača krajem 19. i početkom 20. veka - obrazložio je Božović.

Istakao je da u knjizi “Igračke sudbine” govori i o velikim romanima i pripovijetkama Iva Andrića i Miloša Crnjanskog.

- Ta dela su i dalje najveće nasleđe srpske književnosti. Potom dolazim do tokova kritičkog mišljenja u srpskoj književnosti druge polovine 20. veka. U ovoj knjizi oličavaju ih uticajna impresionistička lepršavost i lakorekost Borislava Mihajlovića Mihiza i kritička studioznost Predraga Palavestre koja je verovala da književnost ne može bez javne reči. Ili nekih od najzačajnijih dramskih pisaca kao što su Mihiz, Aleksandar Popović, Kiš i Dušan Kovačević - rekao je Božović.

U knjizi “Igračke sudbine” Božović piše o drugoj knjizi “Seoba” Miloša Crnjanskog izdvajajući glavnog junaka Pavla Isakoviča.

- On  je jedini junak koji je video svoju zvezdu, ali, uprkos tome, seoba koju je preduzeo sa svojim nacionom nije ga dovela do ishoda koji je očekivao. U tome je drama i tragička dimenzija neponovljivog Pavla Isakoviča. Kao i drugim Isakovičima, jednog trenutka svet počinje da se rasipa pred Pavlovim očima, kao polje čiste nestabilnosti, pa njegova njihova očekivanja ostaju neostvarena. To ne umanjuje upečatljivost Pavlovog lika, ali govori mnogo o njegovom svetu - istakao je Božović.

Na zanimljiv način Božović nam slika svijet Banović Strahinje u ogledu koji nosi naziv Politika i ep u drami “Banović Strahinja”. Prema njegovim riječima u ovom Mihizovom djelu  ukrštaju se i sukobljavaju epske težnje i političke nužnosti.

- Slavna epska pesma “Banović Strahinja” u herojski svet unosi intimne drame i etički princip. Banović Strahinja ne postupa kao što bi postupili svi drugi. On ne čini ono što je očekivano, što svedoči i o njemu kao junaku i o njegovom herojskom svetu koji se lomi u svojim temeljima. Mihiz u istoimenoj drami polazi od epske pesme, ali joj dodaje jedno izrazito obeležje modernih vremena. To je politički sadržaj - zaključio je Božović.

Dodao je da je izdajstvo u epskim vremenima imalo etički karakter, te da u modernim vremenima  postaje prvorazredno političko pitanje. Utoliko se politički aspekt Mihizove drame javlja kao uslov njene izrazite kritičke note i modernizacije.

Izdavač knjige "Igračke sudbine" je Zadužbina "Petar Kočić", Banjaluka - Beograd.

Značaj

Božović je naglasio da je pisao  o piscima, knjigama i temama koji su ga zanimali, bez ikakvih spoljnih povoda.

- Nema nikakve sumnje, to su neki od najvažnijih pisaca u istoriji srpske književnosti. Naše mišljenje o literaturi i naše razumevanje sveta svakako bi bili drugačije bez njihovih knjiga. Nisu to jedini pisci i jedini tokovi u novijoj istoriji srpske književnosti koji me zanimaju, nekima ću se baviti i u drugim knjigama, ovima ću se svakako ponovo vraćati - naveo je Božović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana