Književnik Dušan Zaharijević za “Glas Srpske”: Jezik kroz poeziju dočarava smisao
BANjALUKA - Mogao bih reći da se iza naslova krije moj svetonazor, shvatanje čoveka, života, poezije i svega onoga o čemu razmišljam i o čemu pevam. U tom smislu naslov je pokušaj da se obuhvati sadržaj knjige i donekle nagovesti.
Kazao je to u razgovoru za “Glas Srpske” književnik Dušan Zaharijević govoreći o zbirci pjesama “(Ne)dohod” koja je osvojila nagradu “Pečat varoši sremskokarlovačke”, koju dodjeljuje “Brankovo kolo” za najbolje pjesničke knjige na srpskom jeziku.
Zaharijević je naglasio da se naziv knjige “(Ne)dohod” u najširem smislu može shvatiti kao čovječja nemogućnost da spozna do kraja sebe i druge, ali i kao spoznaja sopstvenih ograničenja, mogućnosti poezije i jezika da izraze smisao života i svega što nas okružuje.
- Takođe, može se shvatiti i kao potencijal jezika da iskaže ono izvan njega, snaga svesti da obuhvati i shvati ono nepoznato. Jer upravo je to ono o čemu pevam, između ostalog. Pokušao bih da izbegnem nametanje određene poruke, pa i svođenje na jednu konkretnu. To bih ostavio onima koji budu čitali knjigu - rekao je Zaharijević.
Objasnio je da inspiraciju pronalazi u svemu što mu nudi sadržaj za promišljanje, ali i što ga emotivno pokrene.
- Nalazim je u svemu što u sebi nosi potencijal smisla. Čini mi se da nikada neću moći da odgovorim konkretno na ovo pitanje, ali i ne treba. Inače, inspiracija ne bi bila to što jeste da je možemo potpuno razumeti. Bojim se da bismo je, ako bismo je potpuno razumeli, istovremeno i ubili. Neobjašnjiva je snaga ovog logosa koji se pojavljuje i nestaje - ispričao je Zaharijević.
Prema njegovom mišljenju, poštovanje tradicionalnih formi i modernog pri stvaranju nalaze se u komplementarnom odnosu.
- Ono što je tradicionalno ne znači da ne može biti i moderno i obrnuto. Stvaranje u skladu sa vremenom znači, između ostalog, i promišljati tradicionalne forme i promišljati tradicionalnim formama. To nije puko prepisivanje, već je potreban kritički odnos kako bi se ono tradicionalno nadogradilo. Naravno, ne moramo preuzeti sve iz tradicije, ali je suludo misliti da u njoj nema apsolutno ničega vrednog pažnje. Tim pre što to nameće još veće pitanje - postoji li išta apsolutno novo koje nikada ranije nije postojalo. Nemam ništa protiv ustaljenih formi, čak u poslednje vreme dosta razmišljam o njima - naveo je Zaharijević.
Naglasio je da se trudi da isprati dešavanja na regionalnoj kulturno-umjetničkoj sceni, posebno kada su u pitanju mlađi stvaraoci.
- Ima jako dobrih pesnika i pesnikinja, kao i onih koji me nisu toliko zainteresovali. Što je sasvim normalno, i sam sam deo toga, što znači da ljudi imaju isti odnos i prema mojim pesmama. Svestan sam da prostor za stvaranje zavisi od mnogo životnih činilaca, ali ako je suditi na osnovu sopstvenog iskustva, ima snage među mladima - naveo je Zaharijević i dodao da ima izdavačkih kuća koje rado sarađuju sa mladim autorima, što je lijepa i bitna stvar.
Pored samog objavljivanja, istakao je Zaharijević, bitna je i podrška nakon objavljivanja knjige. Zaključio je da se ne radi samo o izdavačkim kućama, jer postoji i dosta časopisa u kojima mladi autori mogu da se oprobaju i razbiju strahove ukoliko postoje.
Poruka mladim autorima
Zaharijević je mladim stvaraocima poručio da rade, pišu i objavljuju.
- Mislim da je strah ili stid od deljenja onoga što pišemo sa drugima poguban i da treba da se trudimo da ga prevaziđemo. Nije snaga i sigurnost u skrivanju, već upravo u deljenju sa drugima i komunikaciji - rekao je Zaharijević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.