Književnica Jelena Glišić za “Glas Srpske”: Djecu treba slušati i kada griješe

Ilijana Božić
Književnica Jelena Glišić za “Glas Srpske”: Djecu treba slušati i kada griješe

BANjALUKA - Najljepša poruka data je na samom početku knjige, u prvoj pjesmi “Rasti, dijete”. Te dvije riječi početak su najljepše pjesme - pjesme života. Sve što se kasnije dešava i kazuje nadogradnja je koja vodi putem odrastanja.

Rekla je to u razgovoru za “Glas Srpske” književnica Jelena Glišić govoreći o novoj knjizi za djecu “Kad ja lupim šakom o sto”.

Naglasila je da se trudila da svaka pjesma djetetu na jezički dopadljiv način i nepretenciozno govori o nekoj životnoj situaciji i daje primjer pozitivnog ponašanja.

- Često je ostavljen prostor da dijete samo izvede određeni zaključak, što je veoma značajno, jer ono voli samostalno da istražuje i zaključuje, i tada je oduševljenje pjesmom i saznanjem veće i trajnije - kazala je Glišićeva.

Dodala je da u ovoj knjizi, kao i kroz cijeli svoj dosadašnji rad, poručuje da treba da naučimo voljeti život jer je jedan i jedinstven, da nam preokupacije budu samo činjenje dobra, da se radujemo malim stvarima jer one stvaraju uspomene, koje se, kako vrijeme prolazi, pretvaraju u naše najveće bogatstvo.

- Zbirku sam nazvala “Kad ja lupim šakom o sto” zato što je naslov provokativan, kako za djecu tako i za roditelje. Željela sam da apostrofiram temu koju gotovo da ne susrećemo u knjigama za mališane, a to je nezadovoljstvo, otpor, bunt djece na stalno potcjenjivanje djeteta i njegovih potreba da ga čujemo, saslušamo, uvažimo njegovo mišljenje i kada griješi, objasnimo mu zbog čega nešto ne smije, ali na lijep način i uz puno uvažavanje njegove male persone - ispričala je Glišićeva i dodala zašto onda ta mala persona ne bi lupila šakom o sto, kao što, nažalost, često ima priliku da vidi kako to čine odrasli.

Kako je kazala riječ je o jednoj takvoj pjesmi u knjizi koja se svojom snagom i važnošću poruke nametnula da je njenim nazivom imenovala cijelu knjigu.

- Dijete iz pjesme sam prikazala kao čovjeka u malom koji ima svoje stavove, ideje i razloge za pobunu. Gradacijski se dostiže pravi vrhunac napetosti kada više nema prostora za povlačenje, kada sve mora da eksplodira od ushićenja, i baš tada dešava se neočekivani obrt kada nam ono krajnje dječije, iskreno saopštava šta se dešava nakon njegovog lupanja o sto: “desi se jedno ništa, u stvari, / za lupanje moje niko ne mari, / zato sa stola prašinu brišem / ponekad crtam / često pišem” - objasnila je Glišićeva.

U knjizi “Kad ja lupim šakom o sto” Glišićeva obrađuje široku lepezu tema, a sve one su stilski ujednačene i prijemčive djeci predškolskog i školskog uzrasta.

- U poeziji za djecu je moguće na veoma suptilan način pratiti rast i razvoj djeteta i porediti ga sa istim procesom koji se odvija u prirodi, pa su u mojim pjesmama česte stilske figure poput poređenja, metafora i onomatopeja. Njih često karakterišu i dijalozi iz kojih dijete uvijek izvuče pouku zavisno od vlastite percepcije. Ponekad se zajedno sa mališanima našalim na račun odraslih kao u pjesmi “Mlin i vodenica” u kojoj se svađaju i rugaju jedna drugoj dvije are - navela je Glišićeva.

Objasnila je da je razne zgode i nezgode lirskih junaka prikazala na duhovit način, uvijek sa porukom koja se sama nameće iz stihova tako da je dijete može lako prepoznati i shvatiti.

- Nastojala sam da u knjizi “Kad ja lupim šakom o sto” postignem melodioznost stihova i obraćanje djetetu manje nametljivo, slobodno i neusiljeno, i da sve kažem čistim srpskim književnim jezikom koji je mališanima razumljiv i prihvatljiv, bez stranih riječi, provincijalizama i arhaičnih sintagmi - rekla je Glišićeva.

Kako je kazala nastojala je da u svakoj pjesmi bude nešto što će dijete prepoznati kao dio sebe i svoga interesovanja.

- Nekad su to lirski junaci, događaji iz kuće, nekad primjeri lijepih i pozitivnih ponašanja drugara, ili ljepote prisutne svuda oko nas - pojasnila je Glišićeva i dodala da je ilustracije za knjigu uradio sjajni ilustrator iz Beograda, Kosta Milovanović, koji do najsitnijeg detalja oslikao sve što je u pjesmi rečeno.

Naglasila je da ovih dana završava bajku u stihu koja trenutno ima osamdesetak strofa.

- Već neko vrijeme pripremam zbirku poezije za odrasle, pa se nadam da ću je u 2021. godini objaviti, kao i knjigu priča za djecu koje nekoliko godina ispisujem za Ježurkove časopise kako u Republici Srpskoj tako i u Srbiji - kazala je Glišićeva.

Čar pisanja

Glišićeva je istakla da pisanje za djecu čini da se potpuno izmjesti iz vremena i prostora u kojem se nalazi, i da se uzdigne na nivo djeteta, na onaj nivo dobrote, iskrenosti, spontanosti i radosti koji svi, negdje na putu odrastanja, manje ili više gubimo.

- Najviše me ispunjava kada vidim da djeca čitaju moje pjesme, da ih uče napamet, da traže od roditelja da im čitaju iz mojih knjiga pred spavanje. To je, u stvari, potvrda da je ono što radim dobro i da treba da nastavim tako i da se trudim da osvajam nove poetičke prostore - rekla je Glišićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana