Knjiga “Lero-kralj leptira” Mome Kapora u novom ruhu: Priča o čovjeku koji je uljepšavao Beograd

Priredila: Ilijana Božić
Knjiga “Lero-kralj leptira” Mome Kapora u novom ruhu: Priča o čovjeku koji je uljepšavao Beograd

BEOGRAD - “Svi oni koji nose leptir-mašne, kao i oni koji ih, uostalom, prave, pomalo su fantaste i neostvareni pesnici”, riječi su kojima počinje knjiga za djecu “Lero-kralj leptira” Mome Kapora koja će tokom septembra biti dostupna u knjižarama u izdanju “Lagune”.

Riječ je o knjizi za školarce od deset do 12 godina, ali i za male đake uzrasta od sedam do devet godina.

Međutim, “Lero-kralj leptira” Mome Kapora je knjiga i za mlade i za odrasle. To je priča o Leru, čuvenom majstoru koji je pravio najljepše leptir-mašne u Beogradu u svom malenom dućanu u blizini raskrsnice kod Londona.

Došao je u prestonicu kao dječak 1927. godine iz sela Cepelice u Hercegovini, zaljubljen u leptire sa pašnjaka na kojima je čuvao ovce, i sedam punih godina radio kao obućarski šegrt, sanjajući da jednog dana pravi leptir-kravate.

Ovo je priča o jednom od vrijednih i darovitih ljudi koji su svojim radom i vještinom uljepšavali život u Beogradu, a takođe i knjiga o iščezlim licima i događajima iz beogradskog života sa sjećanjima na Hercegovinu, koju veliki majstor Lero nije nikada zaboravio.

Knjigu o dječaku koji je bio zaljubljen u leptire, a kasnije i u leptir-mašne, bogato je ilustrovao sam Momo Kapor, što će čitaoci moći i da vide u ovom “Laguninom” izdanju.

Prema riječima kćerke Mome Kapora, Ane Kapor u djelu “Lero-kralj leptira” spominju se Nikola Pašić, Tin Ujević, Ivo Andrić i Jovan Dučić.

- Oni su dio romantične biografije talentovanog dečaka iz Hercegovine koji je uspeo da ostvari svoj san. “Lero-kralj leptira” je priča o čoveku koji je pravio najlepše leptir-mašne u Beogradu. U isto vreme ovo je priča i o Hercegovini, o Beogradu, kao i o zanimljivim ljudima koji su obeležili to vreme - navela je Kaporova u opisu ove knjige.

O piscu

Momčilo Momo Kapor bio je akademski slikar i književnik, rođen u Sarajevu 1937. godine. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu. Objavio je romane i zbirke priča koji su prevedeni na više jezika. Autor je dokumentarnih filmova, televizijskih emisija, a po njegovim scenarijima snimljeni su filmovi “Una” i “Knjiga žalbi”. Živio je i radio u Beogradu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana