Brbljiva priča s ulica Njujorka: Novo izdanje romana “Sva siročad Bruklina” Džonatana Litema
BEOGRAD - Izdavačka kuća “Laguna” objaviće na srpskom jeziku novo izdanje klasika moderne američke književnosti “Sva siročad Bruklina” Džonatana Litema, jednog od najcjenjenijih američkih pisaca svoje generacije.
Ovaj roman svojevremeno je proglašen za knjigu godine u Americi od strane kritike, ali je dobio i nagradu “Zlatni bodež” od Udruženje pisaca kriminalističkih romana 1999. godine. U posvećenom prevodu Ota Oltvanjija, koji je više nego dobro uhvatio nervozni jezik Litemovih romana, “Sva siročad Bruklina” predstavljaju odličan uvid u rad autora koji svoje pisanje stvara na nedefinisanoj granici između žanrovske i akademske književnosti. Odbijajući da poštuju bilo koje pravilo, klasifikaciju i zakon po kojem bi, navodno trebalo pisati ovu ili onu vrstu književnosti, on piše vođen samo svojim talentom i interesovanjima, stvarajući uzbudljivu i napetu literaturu koju nije lako ni čitati, a kamoli klasifikovati u književne odjeljke.
U knjizi “Sva siročad Bruklina” Litem se bavi varijacijom na klasični kriminalistički roman, ali, iako polazi od kanona tzv. “tvrdokuvanog” krimića, on svoje djelo vodi na sasvim nov i originalan način, direktno uvodeći detektivski roman u atmosferu i ukus modernog doba i stvari koje nepovratno nestaju.
- U svim mojim knjigama nešto nedostaje. Jezik je nestao, ili je neko nestao, ili je sjećanje nestalo. Očigledno je Lajonel lik s kojim se najviše poistovjećujem. Ovaj roman stoji izvan mene i to je jedini koji me ne treba, nikad nije - rekao je Litem.
Njegovi junaci se za razliku od Čendlerovih, Hemetovih ili Tompsonovih kreću kroz ulice kojima odjekuje hip-hop ili Prins, “brza hrana” zamijenila je skupe restorane, kriminalce starog kova zamjenjuju moderne tehnološke korporacije, a elegantno-grubi stil ciničnih detektiva zamijenjen je neurotičnim ponašanjem sitnih uličara...
Glavni junak Lajonel Esrog jedno je od mnogobrojne siročadi odrasle u bruklinskom Domu za dječake svetog Vinsenta. Još dok je bio dijete lokalni sitni kriminalac Frenk Mina priučio ga je da, zajedno s drugovima iz doma, za njega obavlja sitne ulične poslove. Mina vodi kvazidetektivsku agenciju, a dječaci s vremenom postaju “njegovi ljudi”, odnosno “detektivi”. Jednog dana njihov zaštitnik i gazda prilikom misteriozne posjete nekoj vrsti polureligiozne zen-organizacije mučki je ubijen i Lajonel, vođen sopstvenim kodeksom odgovornosti prema zaštitniku zaista će morati da postane detektiv. Litemov jezik, stil pisanja, pripovjedački ritam, karakterizacija likova, osjećaj za suspens... u svakom pogledu ogroman su korak dalje unutar, uslovno rečeno, krimi žanra.
Glavni junak Lajonel ne samo da je siroče i sitni potrčko kriminalca nego i boluje od Turetovog sindroma, opsesivno-kompulsivnog poremećaja o kojem se i danas malo zna. Pa zamislite detektiva koji vodi istragu, opsesivno dodirujući sagovornike, često nekontrolisano brblja psovke ili u situaciji opasnoj za život uhvati ga manija za brojanjem svega što ga okružuje. Totalna razgradnja, kako žanra tako i jezika koja koliko god na prvu ruku djeluje zamorno i teško polako, ali neizbježno uvlači čitaoca u bizarno funkcionisanje istrage Litemovog junaka kroz prljave tajne Bruklina”.
Sam roman objavljen je na srpskom jeziku u izdanju biblioteke “Samizdat” radija B92 2003. godine, ali u skromnom tiražu, čiji su primjerci danas prava rijetkost na tržištu. “Lagunino” izdanje biće objavljeno tokom maja.
Film
Glumac i redatelj Edvard Norton stekao je filmska prava gotovo odmah nakon što je knjiga objavljena, ali produkcija je počela tek u februaru 2018. godine.
Norton je napisao, producirao, režirao i glumio zajedno s Vilemom Dafoom, Brusom Vilisom i Alekom Boldvinom. Film se bitno razlikuje od knjige, priča je iz savremenog doba prebačena u pedesete uz vrlo bukvalne interpretacije noar likova. Film je imao svjetsku premijeru 30. avgusta 2019, ali nije bio uspješan na blagajnama, iako je imao solidne kritike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
