Zafranović:Sve miriše na to da će „Zlatni rez 42“ biti veliki film

-Sve je iskomponovano da miriše na veliki film. Da li će biti veliki film i kakav će biti njegov život to je u sferama ovoga gore, našeg prijatelja - rekao je Zafranović Tanjugu.

Prema njegovim riječima, sastavlja se ekipa najboljih ljudi koji imaju ogromno iskustvo i želju da se napravi film, koji govori o stradanju srpske djece i stanovništva Kozare i potom u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata.

-Nacrtao sam kadrove, dosta su kompllikovani. Sada ćemo graditi Jasenovac u blizini pravog, po skicama koje sam dao. Unaprijed će se znati gdje je koja baraka, upravna zgrada, gdje ulazi voz. Sve će biti kao studio, samo napolju - rekao je Zafranović.

On je dodao da će snimanje biti strahovito teško fizički za glumce, posebno za dvoje glavne djece, „koju će morati da pazi kao oči u glavi jer na kraju balade klinci su ono što gledate i o njima skupa zavisi film“.

Zafranović dodaje da će, pošto se radnja filma dešava u ljeto 1942. godine, pokušati maksimalno da iskoristi za snimanje vrijeme do kraja avgusta i početkom septembra, dok će neke scene u interijeru raditi u oktobru.

-Radi se 62 dana. To je naporna stvar. Imam specijalne sisteme kako se punim energijom, jer je fizički težak posao, ali mi se čini, u izboru producenta i ljudi koji će realizovati, da već imam na vidiku da se zaista ostvari kako sam htio da napravim ovaj film - rekao je Zafranović.

Film je prvobitno po scenariju Arsena Diklića i naslovu "Djeca Kozare" trebalo da bude sniman sredinom osamdesetih godina, a Zafranović sada kaže da je u novu verziju scenarija za "Zlatni rez 42" ubacio ''sve ono što je 30 godina proučavao o problemu zla''.

-U posljednje vrijeme sam studirao patologiju zla, odakle dolazi, i shvatio da su istorija, kako smo navikli da slušamo u školi, samo podaci, brojevi, teritorije, godine, a da je prava historija medicine. Medicina bi trebalo da ocijeni patologiju tog istorijskog zla, jer istorija je istorija zla. Stalno su bili ratovi, stradanja, ubijanja - ocijenio je reditelj.

Prema njegovim riječima, i "sada prisustvujemo ratu koji će proizvesti velike tragedije", a "ljudi koji provociraju i izvode te ratove, ideologije koje to šire, koje masovno ubijaju, proizlaze iz jednog ludila".

Zlo Jasenovca

Kad je prvi put ušao u spomen područje Jasenovac krajem sedamdesetih, za Zafranovića je bilo šokantno kad se "susreo sa tim zlom".

-Bila je postavka za čovjeka brutalna. Šokantno. Da li je moguće da je ljudsko biće napravilo to zlo? Došla je druga misao da su to radile komšije. Kad dođe do tog ludila i zakona po kome možeš ubijati koliko hoćeš bez problema onda ti obični ljudi krenu...To je histerija i dolazi do masovnog zla - ocijenio je reditelj.

Bavivši se do tada filmom eksperimentalno, Zafranović se po suocavanju sa jasenovačkim zločinom odlučio da svoj film stavi u funkciju upozoravanja protiv zla.

Za Zafranovićev film "Okupacija u 26 slika", koji je smješten u Dubrovnik u vrijeme Nezavisne države Hrvatske, pola godine trajala je bitka da izađe pošto reditelj kaže da se smatralo da će prizori ustaških zločina biti šokantni "pogotovo za hrvatsku publiku'', i pokušavali su, kako kaže, ''na sve načine da to skinu".

"Okupacija" je ipak došla do Pulskog festivala, gdje je film dobio „Zlatnu arenu“, a potom i do Kana gdje je nominovan za „Zlatnu palmu“, ali su mu u izuzetno jakoj godini konkurenti bili filmovi kakvi su "Apokalipsa sada" Frensisa Forda Kopole, "Limeni bubanj" Vokera Šlundorfa i "Siberijada" Andreja Končalovskog.

-Dočekala nas je ustaška emigracija iz Nice, koja je dosta jaka. Mi smo pod pratnjom policije ušli u auto, pljuvali su i bacali neke predmete na nas. Svo vrijeme festivala ispred moje sobe bio je policajac - prisjetio se Zafranović.

Pošto je „Jadran film“ tih godina radio sa Amerikancima, njihovi filmski majstori su učili naše o scenografiji, kostimu, šminki i maski, tako da je Zafranović imao na raspolaganju izuzetno dobre domaće filmske radnike da "Okupaciju" podignu na jedan viši nivo.

-Kad sam bio u Kanu na konferenciji za štampu producent iz „Jadran filma“ je rekao: ''Ako te budu pitali o cijeni  ( film je koštao 250.000, 300.000) reci pet miliona dolara''. I ja sam rekao. A neko je rekao: ''Vidiš kako jeftin film, a tako bogat! - prisjeća se Zafranović.

Direktor „Jadran filma“ je u jednom trenutku zvao njega i koscenaristu Mirka Kovača da ih obavijesti da su im iz Holivuda rekli da "Okupacija" ima velike šanse za „Oskara“ za najbolji strani film ukoliko se scena mučenja u autobusu skrati sa sedam, osam minuta na dvije minute, pošto se pretpostavlja da ženski članovi akademije neće izdržati gledanje.

-U jednom glasu smo Kovač i ja rekli da ne dolazi u obzir - rekao je Zafranović.

On je rekao da se tokom projekcije desilo kako je to predvidio tadašnji predsjednik Američke filmske akademije, glumac srpskog porijekla Karl Malden da je "nakon te scene ženski dio članova izašao iz sale".

Film na kraju nije nominovan za Oskara.

Njegov sljedeći ratni film "Pad Italije" (1981) bio je zabranjen šest mjeseci i pušten u posljednji čas pred Pulski festival pošto su postojali određeni problemi sa Savezom udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR) Hrvatske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.