Nova knjiga otkriva tajne legendarnog filma “Kleopatra”: Spektakl i ljubav na holivudski način VIDEO

Branislav Predojević
Nova knjiga otkriva tajne legendarnog filma “Kleopatra”: Spektakl i ljubav na holivudski način VIDEO

LOS ANĐELES - Prije tačno 60 godina snimljen je istorijski spektakl “Kleopatra” koji je umalo zatvorio studio “Foks”, uzdrmao poslovne temelje Holivuda i započeo jednu od najvećih ljubavnih priča 20. vijeka

O filmu u kome su glavne uloge tumačili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, dok je kao režiser potpisan kontroverzni velikan Džozef L. Mankijevič, pisano je još u vrijeme premijere kao nepotrebno skupom i ekstravagantnom. Knjiga pod nazivom “Cleopatra and the Undoing of Holldžnjood”, otkriva brojne probleme tokom produkcije i objašnjava zašto je film zauvijek obilježio svijet sedme umjetnosti.

Autor knjige Patrik Hamfriz kaže da je otkrio mnoge nove činjenice istražujući građu za knjigu, koje su određenim momentima šokirale, iako je znao za brojne skandale vezane za nastanak filma.

- Na primjer, predmete koji se vide na nekoliko sekundi na Kleopatrinom toaletnom stoliću dizajnirao je “Bulgari”. Za ključnu scenu, kraljičin ulazak u Rim, angažovano je 20.000 italijanskih statista koji su morali biti kostimirani, nahranjeni, smješteni i prevezeni na scenu. Ako je bilo šta pošlo po zlu, poput lošeg ponašanja slona na setu, morali su početi iznova - rekao je Hamfriz.

Produkcija je bila problematična od samog početka, jer je Elizabet Tejlor bila prva zvijezda koja je tražila honorar od milion dolara za ulogu. U toku produkcije došlo je do promjene reditelja, odlaska glumaca Stivena Bojda i Pitera Finča, promjene mjesta snimanja, dosnimavanja i drugih odluka koje su dovele do većih troškova. Ideja o snimanju filma potiče iz 1958. godine, kada je u njemu trebalo da glumi Džoan Kolins i kada je studio “Foks” očekivao da će za dva miliona dolara i 64 dana snimanja ponoviti uspjeh filma “Ben Hur”. Da bude gore za producente na setu filma “Kleopatra”, Tejlorova i Barton su se zaljubili, iako su oboje već bili u braku, ona po četvrti put od ukupno osam brakova, od kojih će dva biti sa Bartonom.

U aprilu 1962. “Los Anđeles tajms” je objavio da vjerovatno nijedan novinski događaj u modernim vremenima nije uticao na toliko ljudi lično.

- To su bile vijesti na naslovnoj strani. Povremeno je to nadmašilo suđenje nacisti Adolfu Ajhmanu kao i prvom Amerikancu koji je otišao u svemir i kubansku raketnu krizu - rekao je Hemfriz.  

U to vrijeme Barton, pozorišna zvijezda u Londonu, još je bio u braku sa svojom prvom suprugom, Sibil Vilijams, dok je Tejlorova bila udata za Edoka Fišera, njenog četvrtog muža, koji je napustio Debie Rejnolds da bi se oženio njome. Zanimljivo je i da je ona imala problema sa zdravljem nakon što je izabrana za naslovnu ulogu do te mjere da je u jednom trenutku proglašena mrtvom, što je moralo da bude demantovano.

Film je na kraju koštao 40 miliona dolara (oko 430 miliona dolara danas) i bio film sa najvećom zaradom 1963. godine, ali to nije bilo dovoljno da popravi štetu nanesenu studiju “Foks”, već im je to uspjelo filmom “Moje pjesme, moji snovi”, dvije godine kasnije.

Nakon svega “Kleopatra” je premijerno prikazana u Njujorku 12. juna 1963. godine uz prilično dobre kritike. Film je zaradio prihode od blagajne od 57,7 miliona dolara u SAD i jedan od filmova sa ​​najvećom zaradom decenije na svjetskom nivou. Međutim, film je u početku izgubio novac zbog prevelikih troškova proizvodnje i marketinga. Dobio je devet nominacija na 36. dodjeli “Oskara”, uključujući i za najbolji film, a osvojio je četiri u tehničkim kategorijama. Ipak, ogroman budžet, brojni problemi i zarada slabija od očekivanja uzdrmali su sistem velikih studija koji je do tada čvrstom rukom vladao Holivudom i otvorili pukotine za nove filmske trendove i nezavisne produkcije, dok je sam film ostao u sjeni vlastitih kontroverzi.

Opsada

Apetit za fotografijama ilegalnog para širom svijeta izazvao je pomamu među paparacima tog vremena, a ljubavni par je prema riječima Tejlorove doslovno bio pod opsadom u vlastitoj kući.

- Fotografi su se oblačili kao sveštenici i dolazili na vrata ili bi ulazili unutra kao radnici ili vodoinstalateri. Ponekad su nas unutar bašte opsjedali paparaci. Bili su na zidu, penjali su se uz stepenice spolja - rekla je Tejlorova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana