Na festivalu 29 filmova u čijoj su režiji učestvovale žene

Gledaoci će moći da pogledaju najnovija ostvarenja autorki iz 17 zemalja, i to Srbije, Hrvatske, Italije, Francuske, Njemačke, Holandije, Belgije, Švajcarske, Rusije, Turske, Azerbejdžana, Maroka, Kanade, SAD, Čilea, Meksika i Nigerije.

Iz Italije dolaze četiri autorke Valerija Bruni Tedeski koja je snimila poluautobiografski film "Zauvijek mladi" o prestižnoj francuskoj pozorišnoj školi, te Suzana Nikjareli koja se u filmu "Kjara" bavi životom Svete Klare Asiške, saopštili su organizatori FEST-a.

Karolina Kavali u filmu "Amanda" prati "krizu prve četvrtine života" usamljene djevojke riješene da obnovi staro prijateljstvo, a Frančeska Arkibuđi ekranizovala je roman "Kolibri" Sandra Veronezija o čudesnom životu Marka Karere, čovjeka koji ostaje miran usred haosa svijeta koji ga okružuje.

Ženski rukopis srpske kinematografije predstavljaće Nina Ognjanović, čiji se film "Ovuda će proći put" takmiči za "Beogradskog pobjednika", i Mimi Vlaović, autorka kratkog filma "Tvoj čuvar".

Još četiri filma koje su režirale žene biće u glavnom takmičarskom programu, od ukupno 17 ostvarenja, i to "Totem" Lile Aviles iz Meksika, "Tragovi" Dubravke Turić iz Hrvatske, "Snijeg i medvjed" Seldžen Ergun iz Turske i "Dalilend" Meri Haron iz Kanade.

Rediteljka iz Njemačke Emili Atef režirala je, kako se ispostavilo, posljednji film tragično nastradalog Gaspara Ulijela "Više nego ikad", gdje Ulijel i Viki Krips tumače srećan par koji se suočava sa teškom egzistencijalnom odlukom.

Tri Francuskinje snimile su filmove o romantičnim vezama, i to Mija Hansen-Love "Jedno lijepo jutro" sa Leom Sedu, Rebeka Zlotovski ostvarenje "Tuđa djeca" sa Viržini Efira, a Kler Deni "Zvijezde u podne" sa Margaret Kvoli.

Njihova sunarodnica Leonor Seraj u svom filmu "Majka i sin" bavi se periodom od dvije decenije života samohrane majke koja se iz Obale Slonovače doselila u Pariz.

Majka je i u fokusu američke rediteljke rođene u Nigeriji Činoje Čuku, koja je snimila film "Til" o afroamerikanki Mejmi Til i njenoj riješenosti da istjera pravdu i razotkrije sistemski rasizam iza brutalnog ubistva njenog četrnaestogodišnjeeg sina, pedesetih godina prošlog vijeka na američkom Jugu.

Argentinka Manuela Martel snimila je višetruko nagrađivani film "1976" o Karmen, supruzi, majci i baki koja zalazi na neistraženu teritoriju, kada pristaje da, na molbu sveštenika, u tajnosti brine o jednom mladiću.

Od četiri dokumentarca u programu ovogodišnjeg FEST-a, dva su režirale žene, i to Amerikanka Lora Poitras, dobitnica Zlatnog lava za ostvarenje "Sva ljepota i krvoproliće" o sunovratu jedne farmaceutske dinastije i Švajcarkinja Eva Vitija koja u "Voleti Patrišu Hajsmit" otkriva nepoznate detalje o čuvenoj književnici.

U okviru 51. FEST-a biće prikazan film "Kosti i sve" Luke Guadanjina, čime će srpska publika jedina u regionu imati priliku da na velikom platnu pogleda ovo ostvarenje nagrađeno za najbolju režiju u Veneciji.

Glavni junaci ovog romantičnog horora o "identitetu" i društvenim "izgnanicima", su Maren i Li, dvoje neobičnih saputnika i usamljenika, koji zajedno kreću na putovanje po američkom srednjem zapadu osamdesetih godina prošlog vijeka. Film je ekranizacija istoimenog romana Kamile De Anđelis.

Svjetsku premijeru film je imao u Veneciji, gdje je nagrađen "Srebrnim lavom" za režiju i Nagradom "Marčelo Mastrojani" za najboljeg mladog glumca/glumicu /Tejlor Rasel/.

Kao jedan od bisera ovogodišnjeg FEST-a umjetnički direktor i selektor Jugoslav Pantelić izdvojio je francusko-marokanski film "Prokleti ne plaču" Fajzala Bulife, ostvarenje premijerno prikazano u Veneciji koje će otvoriti takmičarski program 51. FEST-a.

Radnja je smještena u Maroku i prati odnos samohrane majke i njenog sina tinejdžera, koji se često sele u pokušaju da pobjegnu od skandala u koje ona stalno upada.

Inače, u glavnom takmičarskom programu FEST-a je 17 filmova iz 15 zemalja.

Na FEST-u će premijerno biti prikazan i film "Usta puna zemlje", koji je Puriša Đorđević završio samo nekoliko sedmica prije nego što je preminuo, 23. novembra prošle godine, i koji će zatvoriti ovogodišnji FEST.

Velikanu srpske kinematografije posthumno je ispunjena želja, budući da je 2021. godine, prilikom uručenja "Beogradskog pobjednika" za doprinos filmskoj umjetnosti izjavio da bi volio da njegovo sljedeće ostvarenje bude prikazano upravo na ovom festivalu.

Film "Usta puna zemlje" je ekranizacija istoimenog romana Branimira Šćepanovića, a režiju i scenario potpisuje Puriša Đorđević. Glavne uloge tumače - Radivoje Raša Bukvić, Sonja Kolačarić, Andrija Kovač, Lazar Jovanov, Aleksandra Rukavina i drugi.

Fest će 24. februara u 19.30 časova otvoriti najnovije ostvarenje francuskog autora Fransoa Ozona, krimi drama "Zločin je moj". Manifestacija traje do 5. marta.

Ranije je najavljeno da će publika imati mogućnost da pogleda oko sto premijernih ostvarenja kao što su "Tar" nominovan za šest Oskara u režiji Toda filda sa Kejt Blanšet u glavnoj ulozi, "Razgovori žena" rediteljke Sare Poli sa dvije nominacije za Oskara, britanska drama "Živjeti" sa Bilom Najom sa nekoliko nominacija za nagrade Oskar i BAFTA.

Tu je i novi film Dejvida Kronenberga "Zločini budućnosti" nominovan za "Zlatnu palmu" na Kanskom festivalu, zapaženi triler "Dvostruka prevara" južnokorejskog reditelja Park Čan-Vuka koji je za ovo ostvarenje osvojio nagradu za najboljeg reditelja na Kanskom festivalu.

Sedam ostvarenja nominovanih za najprestižniju filmsku nagradu Oskar biće premijerno prikazano, i to "Tar", "Živjeti", "Razgovori žena", "Imperija svjetlosti", "Sva ljepota i krvorpoliće", "EO" i "Marsel školjka u cipelama".

Takođe, dobitnici Gran prija, nagrade za režiju i nagrade žirija u Kanu, kao i osvajači Zlatnog lava i odličja za najbolju glumicu u Veneciji, biće na programu 51. FEST-a.

Devet ostvarenja uglednih autora poput Kler Deni, Čan-vuk Parka, Hirokazu Kore-ede, braće Darden, Ježija Skolimovskog, feliksa van Groningena, Lore Poitras, Toda Filda i Humana Sejedija premijerno će biti prikazana pred domaćom publikom. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.