Lordan Zafranović : Filmovima sam osvajao slobode

Upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke Marjan Vujović istakao je da su svi iz direkcije ove filmske institucije srećni što je tako veliki reditelj odlučio da baš ovde obilježi tako značajan jubilej.

Vujović je naveo da će se u sali "Dušan Makavejev" 3. decembra otvoriti retrospektiva povodom 60 godina umjetničkog stvaralaštva reditelja i scenariste Lordana Zafranovića, uz razgovor sa autorom, i govor direktora Kinoteke Jugoslava Pantelića, a projekcije su besplatne.

- Za mene je ovo izuzetan događaj, da upravo u Kinoteci koju sam oduvijek toliko volio, obeležimo moj rad. Sa mojim ranim filmovima vraćamo se u neko drugo vrijeme, te 1962. godine. Sjećam se da smo tada uživali u filmskim projekcijama Kinoteke - evocirao je uspomene jugoslovenski režiser, čije je filmove za prikazivanje dijelom omogućila Češka televizija i Hrvatski filmski arhiv.

Decembar u Jugoslovenskoj kinoteci obilježiće programi posvećeni slavnim autorima sa ovih prostora - osim Lordanu Zafranoviću, u planu je i omaž reditelju i snimatelju Karpu Aćimoviću Godini, a krajem mjeseca premijerno će biti prikazana restaurisana verzija filma “Klakson“ (1965) Vojislava Kokana Rakonjca.

Zafranović je podsjetio da je u to doba snimao amaterske filmove prije nego što je otišao na čuvenu Filmsku akademiju FAMU u Pragu, gdje su studirali Goran Paskaljević, Srđan Karanović, Goran Marković, Rajko Grlić, kasnije i Emir Kusturica.

Program u subotu će početi razgovorom sa istaknuti filmskim autorom.

Prve večeri biće prikazano sedam njegovih, rijetko prikazivanih, kratkih igranih i dokumentarnih filmova koje je snimao još šezdesetih godina.

U prva dva - “Priča“ (1963) i “Dnevnik“ (1964) Zafranović se pojavljuje i kao glumac.

- Ti filmovi tada prikazivali su način kako smo mislili, razmišljali. Bila je to realna slika društva, ulica, o koje će svjedočiti generacije iza nas. Bio je to na neki način proboj novog filma i osvajanje sloboda koje tada nisu bile moguće. Ta ostvarenja nagovještavaju jednu buduću generaciju autora - podvukao je Zafranović i dodao da su ti filmovi bili nekako snimljeni na pola puta, nisu mogli da idu do kraja kako su željeli.

On je govorio da su njegovi kratki filmovi "Valcer, moj prvi ples" (1971) "Ave Marija" (1970) bili veoma interesantni sa svojim ideologijama u to vreme.

- Potrebno je bilo da se razbijaju jakim udarcima na filmu ti kanoni građanske ideologije, i okoštale stvari i onda krenete nešto novo, što ume da traje dosta dugo. Ti filmovi su ocijenjeni nulom zbog, kako su mi saopštili," zastranjivanja". A nisu mi nikad objasnili šta im to znači i gdje u mojim filmovima nalaze zastranjivanje - ističe Zafranović.

Uz kratkometražna ostvarenja, 4. decembra biće prikazan i dugometražni igrani film “Lacrimosa (Osveta je moja)“ koji je Zafranović snimio tokom egzila u Češkoj 1995. godine

Posljednjeg dana, 5. decembra biće emitovan televizijski film iz perioda Jugoslavije “Film o gostima i radnicima“ (1977), za koji Zafranović kaže da je tema samoupravljanje, bio je neko vrijeme zabranjivan, ali je kasnije išao i na neke festivale kao Motovun. 
O tim zabranama Zafranović se prisjetio kada je davno učestvovao na festivalu sa prvim filmom "Nedjelja" (1969), kada je prvu nagradu osvojio Živojin Žika Pavlović.

- I kasnije su te zabrane krenule, to je bilo nešto normalno, eto Žika Pavlović je bio zabranjen zbog svojih crnih filmova u vrijeme Crnog talasa. Situacija je bila takva i nije moglo drugačije - smatra scenarista i reditelj.

Lordan Zafranović rodom iz Maslinice, Šolte, diplomirao je književnost i likovnu umjetnost na Pedagoškoj akademiji u Splitu. 
Poslije je studirao i diplomirao film i režiju u Pragu, na FAMU, jedan iz grupe jugoslovenskih režisera poznatih po nazivu “Praška škola“.

Njegovi najbolji filmovi su prožeti snažnom osudom nacionalizma, ratnih zločina i genocida u Drugom svjetskom ratu.
Kao mlad je sa filmskom ekipom u vreme Jugoslavije radio je na snimanju blizu ustaškog logora Jasenovac, gdje se prvi put susreo sa arhivskom filmskom građom, fotografijama, svedočenjima i dokumentima.

Ovaj susret sa ustaškim zločinima u Jasenovcu na njega je ostavio zastrašujući snažan utisak, što je obilježilo njegovu bogatu karijeru sa remek djelima "Okupacija u 26 slika" , "Krv i pepeo Jasenovca" (1983), "Pad Italije", "Večernja zvona", “Zalazak stoljeća / Testament L. Z.“ i druge.

Zafranović je laureat mnogih nagrada, između ostalog i "Zlatna arena" za režiju u Puli 1986. godine, i "Aleksandar Lifka" na Festivalu evropskog filma Palić (2011), i mnogih drugih.

- Film "Lacrimosa" nije bio dovoljno zapažen, već je ostavljen po strani kao neko siroče bez roditelja. To je film o intelektualcu koji se ne snalazi u demokratiji, što se dešava i dan danas - zaključio je Lordan Zafranović.

Veliki reditelj uveliko snima svoj najnoviji igrani film "Zlatni rez 43" prema čuvenom starom scenariju pisca Arsena Diklića, takođe na temu strahova u Jasenovcu, gdje igraju Predrag Miki Manojlović, Željko Dimić - Džek Dimić, i drugi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.