Kultni krimić “Prava romansa” slavi 30 godina: Filmofil i plavuša sami protiv svih

Branislav Predojević
Kultni krimić “Prava romansa” slavi 30 godina: Filmofil i plavuša sami protiv svih

LOS ANĐELES - Prije tačno 30 godina film “Prava romansa”, u režiji Tonija Skota i po scenariju tada nepoznatog Kventina Tarantina, stigao je u bioskope gdje je neslavno propao, ali je istovremeno udario temelje za sticanje statusa kultnog krimi klasika.

Priča za “Pravu romansu” bila je prvi Tarantinov scenario, koji je tada bio nepoznat u šoubiznisu i radio je kao prodavac u video-klubu, zajedno sa Rodžerom Ejverijem. Godine 1987. godine ovaj tandem je napisao nedovršeni scenario od 80 stranica koji će postati osnova za film. Bez obzira na izvor inspiracije, Tarantino je uspio da proda svoj scenario za 50.000 dolara, što je minimalni minimum dozvoljen prema smjernicama “WGA” i finansira produkciju svog filma “Ulični psi” 1992. godine, što je doslovno promijenilo lice filma u devedesetim i pokrenulo jednu od najvećih karijera u istoriji kinematografije.

Priča prati Klarensa (Kristijan Slejter), usamljenika opsjednutog Elvisom u Detroitu i Alabamu (Patriša Arket), novopečenu prostitutku, koja naleti na njega u bioskopu kao poklon za rođendan i njihovu iznenadnu vrtoglavu ljubavnu vezu. U bjekstvu od njenog makroa dvoje ljubavnika slučajno uzimaju kofer pun kokaina i od nježne romanse to postaje brutalni film o gangsterima, potjeri, nadama i snovima, uz prekrasnu muziku Hansa Zimera. Naslov i radnja filma bili su filmofilska referenca na žanrovske stripove iz prošlosti koji su prodavali romantične priče nakon Drugog svjetskog rata u jeftinom formatu obogaćeno brojim posvetama filmovima koje su scenaristi voljeli.

Film je trebalo da režira Vilijam Lustig, ali je na kraju priču dobio čuveni Toni Skot ( “Top Gan”, “Posljednji skaut”, “Čovjek u vatri”…), koji je izmijenio neke linije originalnih scenarija, a jedna od promjena koje je Skot zahtijevao bila je da Tarantino nekonvencionalnu nelinearnu naraciju svog scenarija preoblikuje u jednostavniju linearnu koju bi publika lakše razumjela i pratila.

Tarantino se, međutim, usprotivio Skotovoj odluci da promijeni kraj priče, ali je reditelj bio nepokolebljiv jer je bio očaran nastupom Kristijana Slejtera i Patriše Arket.

- Tokom čitanja scenarija, zaljubio sam u ova dva lika i nisam želio da ih vidim kako umiru po cijenu rata sa njihovim piscem - rekao je Skot.

Sa druge strane Skotov ugled je bio zaslužan da je film okupio pravi glumački krem ​​Holivuda gdje su, uz Slejtera i Arketovu, postavu činili teškaši poput Kristofera Vokena, Gerija Oldmena i Denisa Hupera ili budućih zvijezda poput Semjuel Džeksona, Vala Kilmera, Toma Sejzmora, Breda Pita, Džejmsa Gandolfinija i drugih.

Sa svojom zvjezdanom glumačkom postavom i snažnim produkcijskim vrijednostima film je koštao samo 12,5 miliona dolara, ali mu solidne kritike nisu pomogle pa je na kraju zaradio samo tričavih 12,6 miliona dolara u bioskopima. Ipak, “Prava romansa” je jedan od onih filmova koji svakim novim gledanjem postaju bolji pa je romantična kriminalistička dram, tokom godina, putem video i televizijske distribucije, stvorila kultni status kod publike.

“Prava romansa” danas važi za jedan od najboljih filmova devedesetih koji prikazuje sudar stilskih rukopisa dva jedinstvena umjetnika, pokojnog Tonija Skota i Kventina Tarantina.

Kritika

Na  stranici “Roten tomejtos” film ima ocjenu odobravanja od 93 odsto sa prosječnom ocjenom od 7,60/ na osnovu 60 recenzija. Čuveni kritičar Rodžer Ebert je filmu dao pozitivnu recenziju napomenuvši da su energija i stil filma uzbudljivi, te da je sporedna glumačka ekipa odlična, dok je Dženet Maslin iz “Njujork tajmsa” napisala da je film živahan, jeziv, radosno amoralni film ulice u maestralnoj režiji Tonija Skota i kojim dominira mačizam Tarantina, koji će sigurno uvrijediti veliki segment filmske populacije.  Magazin “Empajr” je 2017. godine “Pravu romansu” proglasio 83. najboljim filmom svih vremena.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana