Kineski spektakl “Water Gate Bridge” najgledaniji film na svijetu: Trijumfalni marš crvene kinematografije VIDEO

Branislav Predojević
Kineski spektakl “Water Gate Bridge” najgledaniji film na svijetu: Trijumfalni marš crvene kinematografije VIDEO

PEKING - Kineski ratni spektakl “Water Gate Bridge” sa 487 miliona dolara zarade trenutno je na vrhu liste filmova sa najvećom zaradom u 2022. godini na svjetskom nivou.

Da bude zanimljivije, nastavak najvećeg hita u istoriji kineske kinematografije, ratnog spektakla “The Battle of Changjin Lake” (907 miliona dolara), do ovog trijumfa stigao je prikazivanjem samo na kineskom tržištu, ostavljajući iza sebe holivudske filmove “Uncharted”, “Scream 5” i “Death on The Nile”, koji se prikazuju na globalnom nivou.

Novi kineski blokbaster nastavlja komercijalni pohod kineske kinematografije uz snažnu podršku kineske države, kroz format patriotsko-nacionalnog spektakla o ratovima protiv američke agresije u Korejskom ratu tokom 50-ih godina prošlog vijeka ili japanske okupacije Kine u Drugom svjetskom ratu.

Nastavak je ponovo okupio autorsku ekipu prethodnog filma, koju predvodi veteran Cui Hark, uz pomoć jednako iskusnih režisera Čena Kaige i Dantea Lame, glavne role tumače dvije najveće kineske glumačke zvijezde mlađe generacije Vu Jing i Džekson Ji, a budžet se procjenjuje na više od 200 miliona dolara. Priča prati jedinicu kineskih narodnih dobrovoljaca koji se bore u surovim zimskim uslovima tokom Korejskog rata, uz zadatak da unište ključni most na putu povlačenja američkih trupa.

Naravno, oba filma pažljivo su lansirani povodom obilježavanja 100. godišnjice Komunističke partije Kine i tematski su bazirani na istorijskim borbama na prevoju Funčlin tokom bitke kod jezera Čanžin  u Korejskom ratu, što naravno ima dodatno značenje u svjetlu sve naglašenijih tenzija na relaciji Kina - SAD.

Početkom milenijuma, uz sve veći ekonomski uspon Kine, raslo je i ulaganje kineske države u kinematografiju, koja je imala sve veći uticaj u pogledu širenja nacionalne i kulturne politike, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Kineske ambicije u stvaranju filmova koja uživaju globalni uspjeh čak i izvan matične zemlje odražava ambicije kineskog vođstva da se na nju gleda kao na još jaču supersilu od SAD.

Nimalo slučajno u posljednjih pet godina na kineskom tržištu dominiraju istorijski i ratni spektakli naglašenog patriotskog naboja poput “The Eight Hundred”, “Wolf Warior” ili “The Battle of Changjin Lake”, u kojima se borba kineskih vojnika u filmu veliča stavljanjem ideoloških vrijednosti ispred ljudskih.

Slično onom što su Amerikanci radili sa Sovjetima u svojim propagandnim filmovima, Rusi sa nacistima ili domaći partizanski filmovi sa neprijateljima NOB-a, tako i danas kineski film neumjereno hvali svoje heroje i ponižava neprijatelje, oslikavajući ih jednodimenzionalno kroz likove sadista, grubijana i krvoloka.

To je definicija propagandnog filma koji ima malo veze sa istorijskim činjenicama, ali veliča sopstvenu naciju i omalovažava protivničku, uz spektakularan prikaz krvavih borbi u neljudskim uslovima korejske zime.

U tom smislu ovi filmovi su nepogrešivi kad je u pitanju politička poruka, samo ujedinjena Kine je dobra Kina. I država je uvijek iznad pojedinca, koji za nju treba i mora da se žrtvuje.

Naravno, uspjehu je doprinijela činjenica da su u Kini dopuštena samo 34 strana filma godišnje, a uz to su državne firme i sindikati masovno kupovali karte za svoje radnike. Takođe, kritike ovih filmova nalaze se pod strogom kontrolom ideološkog odjeljenja KP Kine i redom su pozitivne, ali što je partiji važnije, ocjene publike su redom pozitivne, što znači da je cilj ovih filmova ostvaren. Jačaju kineski patriotizam, donose zaradu filmskoj industriji i smanjuju uticaj stranih kinematografija.

Žanrovi

Kineski ratni filmovi danas prolaze kroz nekoliko istorijskih faza koje obrađuju u pogledu tematike.

Tako imamo filmove koji obrađuju antičku i srednjovjekovnu istoriju,  filmove koji se bave bokserskim ustankom, građanskim ratom i Prvim svjetskim ratom, kao i ratne filmove iz doba Drugog svjetskog rata i komunističke revolucije. U njihovom stvaranju angažovani su neki od najboljih kineskih režisera poput Džona Vua, Džanga Žimoua ili Cuija Harka, što uz finansijsku podršku države objašnjava njihov uspjeh kod publike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana