Holivud slavi vijek filmskih krvopija

 Branislav Predojević
Holivud slavi vijek filmskih krvopija

LOS ANĐELES - Izdavačka kuća "Ril art" specijalizovana za kinematografiju objavila je luksuznu monografiju "Vampirski bioskop - prvih 100 godina", koja istražuje jedan od najubjedljivijih mitova filmske kulture.

Knjiga zadire duboko u fiksaciju publike s mitom o vampirima u njegovim brojnim oblicima, zahvaljujući priznatom istoričaru kulture i poznavaocu gotike Kristoferu Frajlingu, koji je priredio kolekciju filmskih postera uz brojne eseje na temu filmskog vampirizma.

Od dvoraca i groblja, preko srednjih škola i trgovačkih centara do rok koncerata vampiri su uspjeli da osvoje i oduševe publiku ostavljajući svoj trag na filmu i televiziji tokom svake decenije. Prvi poznati film o vampirima bio je kultni njemački ekspresionistički film "Nosferatu" iz 1922. godine, u režiji Fridriha Murnau s Maksom Šrekom u glavnoj ulozi vampira grofa Orloka, koji je postao klasik horora i uticao snažno na mnoge buduće vampirske filmove u bioskopu. Tokom godina, vampiri su prikazani na različite načine u filmu. Neki portreti su više naginjali tradicionalnom, s vampirima koji su prikazani kao nemrtva stvorenja noći s vječnom žeđu za krvlju. Drugi su zauzeli moderniji pristup, prikazujući vampire kao više čovjekolike kreature i sposobnije za život u društvu.

Tokom 30-ih Holivud je proizveo nekoliko filmova o vampirima, uključujući klasik "Drakula", u kojem je Bela Lugoši u glavnoj ulozi vampira. Ovaj film, koji je 1931. režirao Tod Brauning, bila je prva zvučna adaptacija Stokerovog romana i doživio je komercijalni i kritičarski uspjeh. Iznjedrio je brojne nastavke i učvrstio imidž vampira kao sofisticirane i zavodljive figure. "Znak Vampira" (1935) i "Drakulina kći" (1936), etablirali su kao kultni filmovi i jedan od prvih vampirskih filmova inspirisanih pričom "Karmila" pisca Šeridana le Fanua. Vampirski filmovi nastavili su s popularnošću tokom 40-ih i 50-ih, sa značajnim primjerima, uključujući danas klasike poput "Sin Drakule" (1943) i "Povratak Drakule" (1958).

Tokom 60-ih, kultni studio "Hamer" u Britaniji objavio je seriju stilizovanih i gotičkih filmova o vampirima, kao što su "Vampirski ljubavnik" (1970) i "Drakula AD" (1972) s Kristoferom Lijem u glavnim rolama. Ovi filmovi, koji su prikazivali snažne ženske likove i seksualne teme, pomogli su da se redefiniše vampirski žanr i uticali su na kasnija djela.

Tokom 70-ih i 80-ih, filmovi o vampirima poprimili su komičniji ton, objavljivanjem filmova kao što su "Ljubav na prvi ujed" (1979), "Blakula" (1972) i "Jednom ugrizen" (1985) ili su ušli na teritoriju MTV kulture sa filmovima "Glad" (1983), "Izgubljeni dječaci"(1987) i "Blizina tame"(1987). Devedesete su doživjele oživljavanje tradicionalnijih, horor orijentisanih vampirskih filmova, kao što su "Drakula Brama Stokera" (1992) i "Intervju sa Vampirom" (1994), dok je žanr ušao na teritoriju tinejdžerske publike serijom "Bafi: Ubica vampira" (1997-2003). U ovom milenijumu žanr vampira imao je masovno oživljavanje u obliku franšize "Sumrak" (2008-2012), koja je vratila vampire u mejnstrim i upoznala novu generaciju obožavatelja s klasičnim mitovima, dok su mračnije teme obrađene u filmovima s akcionim predznakom, poput serijala "Blejd" (1998-2005), ili "Podzemlja" (2003-2016) ili klasičnih horor priča poput "Pusti pravog da uđe" (2008) ili "Sjenka vampira" (2000).

Posljednjih nekoliko godina vampiri su i dalje popularni, s objavljivanjem popularnih djela kao što je serija Taike Vaititija iz 2014. godine. "Šta se krije u sjenkama" ili striming filmova poput "Dnevnog lovca" (2022).

Srpski pojam

Pojam vampir je doprinos srpskog jezika horor mitologiji kao riječ koja opisuje biće iz slovenske mitologije. Izraz je bio čest posebno na Balkanu i u Ukrajini uz varijacije poput vorlok ili strigoj, a opisuje besmrtno biće koje preživljava tako što se hrani krvlju živih bića. Jedan od prvih romana na tu temu jeste roman "Vampir" Džona Polidorija iz 1819. godine, koji je ustanovio arhetip harizmatičnog i prefinjenog vampira. Međutim, tek je roman "Drakula" Brama Stokera iz 1897. godine upamćen kao suštinski roman i koji je obezbijedio osnov vampirske fikcije. Uspjeh ove knjige je izrodio prepoznatljiv vampirski žanr i dalje popularan u 21. vijeku, uz brojne knjige, filmove, video-igre i televizijske serije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana