Film “Ratovi zvijezda: Nova nada” slavi 45 godina: Svemirska bajka za sva vremena VIDEO

Voljeli Lukasovu svemirsku sagu ili ne teško je osporiti njen značaj. Kompletna mitologija filma ušla je u sve vidove moderne kulture uklapajući se u društvenu podsvijest kao nijedan pop proizvod do tada.

Od interneta, preko televizije, filma, stripa do ulaska u Oksfordov rječnik engleskog jezika sa pojmovima Džedaj, Sila i sl. Na stranu sva komercijalna vrijednost (a teško ju je ignorisati) i društvena vrijednost (u Engleskoj prema posljednjem popisu ima preko 100.000 prijavljenih Džedaja?!) sage o “Ratovima zvijezda”, za poklonike najvažniji aspekt tog fenomena jeste Lukasova sposobnost da udahne magiju u naizgled dehumanizovano i industrijalizovano doba u kojem živimo. “Nova nada” je,  koliko god to zvučalo patetično, ipak govorila da nada postoji.

Od malog budžeta do razbijača blagajni

Nakon sticanja polukultnog statusa sa uspjehom “Američkih grafita” Džordž Lukas je napisao scenario za svoj sljedeći film izabravši SF-žanr, inspirisan na početku dalekim uticajima stripova o Flaš Gordonu, viteškom i vestern poetikom, ali prije svega manjkom filmova usmjerenih na mlađu populaciju.

- “Američki grafiti” bili su toliko uspješni da sam pomislio kako praviti filmove za mlađu publiku uopšte nije loše. Uvijek sam bio veoma zainteresovan za kulturu, za to kako svako društvo razvija vlastitu ravnotežu. Shvatio sam da smo u neku ruku izgubili tu ravnotežu. Došli smo do društvenog perioda kada nemamo mitologiju, nemamo kodeks, koji ćemo prenijeti sljedećoj generaciji. Prijateljstvo je vrijedna stvar, čast je vrijedna. Nije postojao filmski žanr koji bi bio usmjeren na to, na 12-godišnjake koji počinju odrastati - rekao je Lukas.

Početak bajkovite priče o ratu između Galaktičke imperije i saveza pobunjenika, ispričana kroz globalni nivo galaktičkog rata dobra i zla te kroz ličnu priču o sukobu oca (Dart Vejder) i sina (Luka Skajvokera). Sama ideja nije izazvala veliko oduševljenje kod producenata tako da se morao baciti u potragu za studijom koji je bio voljan preuzeti rizik i investirati. Na ograničeno razumijevanje naletio je u “Foksu” i navodno se odrekao režiserskog honorara u zamjenu za 40 odsto zarade filma i sva marketinška prava. Film je koštao 11 a zaradio 775 miliona dolara samo u bioskopskim blagajnama, pa je računica bila vrlo jasna. Ostalo je istorija, a ovaj ugovor postao je osnova za stvaranje Lukasovog filmskog carstva koje egzistira skoro paralelno sa holivudskim. Ta finansijska a zatim i autorska samostalnost u dobroj mjeri odredila je izgled i sudbinu kasnijeg serijala sa svim nastavcima i prednastavcima, čak i danas, kada je i “Lukasfilm” prodat kompaniji “Dizni”.

Piter Džekson režiser trilogije “Gospodar prstenova”, jednog od rijetkih filmskih djela, koje se pokazalo sposobnim parirati Lukasovom, dao je najbolju definiciju njihovog značaja.

- “Ratovi zvijezda” otvorili su nove mogućnosti filmu uopšte, to je savršen film koji i danas ulijeva osjećaj čuđenja - rekao je Džekson. Glumac Mark Hamil, koji je tumačio lik Luka Skajvokera, rolu koja je odredila njegov život i karijeru, uvjeren je da je ključ uspjeha prvog filma iskrenosti pristupa.

- Iznenađen sam da je i danas “Nova nada” toliko popularan film, ali to jeste bajka za sva vremena. Kada smo ga snimali puno smo se smijali, ali ključno za film jeste to što smo svi bili iskreni - rekao je Hamil.

Magija na ekranu

Iskrenost i čuđenje jesu osjećaji koji su od filma učinili upravo ono što on jeste, vizuelna magija, kojoj smisao daje njena sposobnost da film učini većim od života! To je bio ključ sa kojim je Lukas svoju vještinu preuzimanja doveo do savršenstva. Uticaji filmskih velikana kao što su Ford, Hoks, Zigel, Volš, Hjuz miješaju se sa stripom i SF-poetikom spejs opera, politika i istorija miješaju se sa  psihologijom, Šekspirove drame sa fentezijem, melodrama sa samurajskim filmovima, monoteističke religije sa paganizmom... Sve je dopušteno sve je moguće ako ima svoju funkciju u oblikovanju filma. Kako je to lucidno konstatovao filmski teoretičar Hrvoje Turković u svom eseju o Džordžu Lukasu (Zbornik - “Svjetlo u tami”).

- Lukas se  nije obratio području trivijalnog da bi mu bio nadmoćan, da u odnosu na njega potvrdi svoju kulturnjačku superiornost. On mu se smjerno obratio kao području vrijednom vrhunske elaboracije, kao vrhunskom inspirativnom području - rekao je Turković.

Nadogradnja je izvršena kako kroz vrhunsku tehničku izvedbu tako i kroz emocionalni krešendo na ivici kiča, viseći na samoj granici  banalnog, no rijetko je prelazeći. Hirurška preciznost oblikovanja svakog detalja sakrivena iza, na prvi pogled, jednostavne priče pažljivo je stvorila kompletan mitološki univerzum budućeg serijala. Od neke vrste zen-budističke religioznosti manifestovane kroz fenomen Sile, kao apsolutne pokretačke moći univerzuma, preko oblikovanja društvenog sistema unutra kojeg se odvija radnja do bizarnih kreacija rasa, svjetova, oružja... ništa nije prepušteno slučaju. Rezultat je razoružavajuća veličanstvenost prikazanog koja bukvalno uvlači gledaoca unutar izmaštanog svijeta, nudeći laku identifikaciju i funkcionišući po principu udara na sva čula i stalnog otkrivanja novih detalja, nakon čega se teško vratiti objektivnom pogledu na film. Kombinacija avanturističkog spektakla, raskošne imaginacije likova i poprišta radnje, kemp-romantika, impresivna muzika Džona Vilijamsa, jesu dijelovi oblikovani kroz rad režisera/scenariste Džordžas Lukasa u nešto sasvim novo.

Iz početne ideje o malom SF-filmu, “Nova nada” se pretvorila u najkomercijalniji film do tadašnje holivudske istorije preokrenuvši sve obrasce snimanja u žanru spektakla. Od  načina filmskog pripovijedanja, korištenja kamera, rada sa glumcima do upotrebe specijalnih efekata - izvršen je džinovski pomak naprijed. Uspon Luka Skajvokera od siročeta sa pustinjske planete do najvećeg protivnika “zle sile”, koja upravlja svemirom možda jeste najstariji kliše ljudske kulture, ali način na koji je ispričan u ovom filmu bio je u svakom pogledu čudesan. Kako god to zvali, bajka, palp ili postmodernizam dignuti su u “Novoj nadi” na enti nivo, djelujući paralelno kao laka zabava, vrhunska umjetnost i magija opčinjavanja. Razlika je kod Džordža Lukasa, baš kako i treba, izbrisana do tačke neprepoznavanja.

Mašta, vjera i iskrenost jesu ključni elementi koji objašnjavaju čitav mit a ne specijalni efekti i skupa produkcija, zato je Sila definitivno bila na strani ovog filma, prije dalekih 45 godina.

Efekti

Da bi stvorio nevjerovatne vizuelne efekte za svoj film, Lukas je otvorio firmu “Industrial Light & Magic”.

Od tada je “ILM” osvojio desetine “Oskara” za najbolje vizuelne efekte u širokom spektru filmova, te nastavlja ostvarivati nova dostignuća u industriji vizuelnih efekata. Lukasov film potaknuo je niz eksperimenata u kompjuterskoj animaciji te rezultirao “Piksarovog”  studija, koji je zaslužan za brojne animirane filmove, a danas skoro da više ne postoji film koji ne koristi vizuelne efekte u realizaciji, ali nažalost ni blizu onako kako je to činio Lukas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.