Film i tabu - za sve postoji prvi put
Prvi put zaborava nema, kako u životu tako i na filmu. Naročito kada su kršenje pravila i tabua u pitanju.
Prva psovka na velikom platnu
Ne, nije led probio Ret Batler u filmu "Prohujalo sa vihorom" (1939) čuvenom replikom da ga, u slobodnom prevodu, baš boli uvo (Frankly, my dear, I don`t give a damn.) Cijelih 14 godina prije Batlera, u filmu "The Big Parade " Kinga Vidora čula se, za današnje uši prilično blaga psovka: "Proklete da su njihove duše ") . Četrdesetak godina kasnije, 1967. u adaptaciji Džojsovog "Uliksa", u režiji Džozefa Strajka, prvi put se jasno čula "j*** se" krilatica na engleskom.
Prva scena seksa
Osamnaestogodišnja austrijska glumica Hedi Lamar ulogom u češkom filmu "Ekstaza" (1933) izazvala je lavinu komentara. Čak dvije scene za to vrijeme bile su više nego kontroverzne. Prva je ona u kojoj pliva gola u jezeru, dok je druga upravo scena seksa koja važi za prvu scenu takvog odnosa (ne uključujući pornografske filmove).
Vjeruje se da je ovo takođe i prvi film u kojem je svijet mogao da vidi glumicu koja doživljava orgazam.
Prvi otvoreni homoseksualni junak
Homoseksualnost jeste bila prisutna u holivudskim filmovima tokom druge, treće i četvrte decenije XX veka, ali je uglavnom bila maskirana na raznorazne načine. Tek je, tada dvadesetogodišnji reditelj Kenet Angeru, svom filmu "Vatrometi" (Fireworks) 1947. predstavio gej junaka bez ikakvih ograda i nejasnoća u vidu seksualnog opredeljenja junaka. Zbog ovog filma, koji govori o osobama čija mladost protiče u skrivanju svog opredjeljenja, Anger se našao i na sudu. Međutim, u konačnoj presudi Višeg suda u Kaliforniji, ocijenjeno je da je u pitanju umetnički, a ne pornografski film, pa je reditelj prošao bolje nego što su mnogi očekivali.
Prvi poljubac između glumaca različitih rasa
Sve do sredine XX vijeka holivudska pravila zabranjivala su poljupce među glumcima i glumicama različitih rasa. Ali kako Stenli Kjubrik nikada nije mario za pravila, nije mu predstavljalo problem da i ovo prekrši. Tako su se u filmu "Poljubac ubice" (1955) poljubili bijelkinja Ajrin Kejn i crnac Frenk Silvera. Ipak, s obzirom na svoju prilično svijetlu put i ulogu koju tumači, publika na Silveru nije gledala kao na glumca koji igra afričkog izgnanika. Zbog toga je možda značajniji poljubac (čitaj - milovanje obraza) između meleskinje Doroti Dendridž i Britanca Džona Džastina u filmu "Island in the Sun" (1957) ili baš prvi pravi poljubac između Džejsma Šigeta, japansko-američkog porijekla, i glumice Viktorije Šo u filmu "The Crimson Kimono", dvije godine kasnije.
Prvo "puštanje vode" u toaletu
"Psiho" Alfreda Hičkoka obiljeležio je cijelu jednu filmsku eru, ali u filmu nije bilo scena golotinje, bez obzira na to što se pojedini ključni dijelovi odvijaju u toaletu, preciznije - pod tušem. Ali ovaj film ostaće upamćen i po tome što se prvi put čuo zvuk puštanja vode u toaletu. Toaletna šolja vidjela se i ranije u filmovima, ali zvuk puštanja vode na veliko platno uveo je ipak Hičkok.
Prva scena sa nagom ženom
Izgubljeni film "Inspiracija" (1915) Džordža Fostera Plata prvi je koji sadrži scenu gole junakinje, a da nije dokumentarnog, ili pak pornografskog karaktera. Poslije toga prošle su decenije dok se evropski reditelji nisu odlučili za snimanje obnaženog ženskog tijela. Primera radi, Ingmar Bergman je snimio toples scenu 1953. u filmu "Ljeto sa Monikom", a franucski autor Žan-Pjer Melvil napravio je sličan potez dvije godine kasnije u filmu "Bob le Flambeur". Kada je anglosaksonski filmski svet u pitanju, led je poslije Plata ponovo probio Majkl Pauel u kultnom filmu "Smrt u očima", gdje su sijevnule grudi Pamele Grin.
Prva scena sa nagim muškarcem
Ženska golotinja je brzo prihvaćena, ali nago muško tijelo… Očigledno je Holivud imao problem sa obnaženim muškarcima, pa su tako filmovi "This Sporting Life " (1963) reditelja Lindsija Andersona i "Seconds" (1966) Džona Frankenhajmera bili cenzurisani zbog scena sa nagim glumcima. Cenzuru je uprkos sceni rvanja nagih Olivera Rida i Alana Bejtsa prošao tek 1969. godine film "Women In Love" Kena Rasela.
Prva scena nemontiranog smrtonosnog pucnja
Holivudska pravila nekada su nalagala da se snimak pucnjave i ubijanja junaka mora prikazati iz dva kadra: u jednom će se vidjeti pucanj, a tek u drugom upucani junak koji pada. Vjerovatno je za legendarnog Serđa Leonea to bilo previše posla, pa je u svom čuvenom vesternu "Za šaku dolara" (1964) odlučio da prekrši to pravilo. Kameru je smjestio iza Klinta Istvuda, snimajući ga dok puca na brojne zlikovce oko sebe. To je bio prvi put da je publika mogla da posmatra pucačke scene iz perspektive onoga koji drži oružje.
Prva scena krvavog smrtonosnog obračuna.
Da, bilo je i u crno-bijelim filmovima scena sa krvavim završnicama (opet je tu prednjačio pominjani Hičkok), ali su tek u filmovima u boji ovakve scene dobile na značaju. Počast treba odati kultnom filmu Artura Pena "Boni i Klajd" (1967), koji se završava ništa manje kultnom scenom u kojoj meci paraju odjeću i razaraju tijela glavnih junaka i omiljenih filmskih razbojnika. Filmska pucačina više nikada nije bila ista.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
