Animirani film “Knjiga o džungli” objavljen prije pola vijeka: Ljudi o pravednosti mogu da uče od životinja

Ilijana Božić
Animirani film “Knjiga o džungli” objavljen prije pola vijeka: Ljudi o pravednosti mogu da uče od životinja

BANjALUKA - Dječak Mogli, zabavni medvjed Balu i crna pantera Bagira, koji nas uče ljepoti nesebičnog prijateljstva, uljepšavali su djetinjstvo mnogih dječaka i djevojčica. Crtani film “Knjiga o džungli”, čiji su oni glavni junaci, snimljen je prije 55 godina.

Riječ je o američkom animiranom filmu čiji je producent Volt Dizni, a koji se temelji na istoimenoj knjizi engleskog pisca i nobelovca Radjarda Kiplinga.

Svima drag dječak Mogli ostavljen je u indijskoj džungli, gdje ga je pronašla pantera Bagira i odnijela čoporu vukova da se brinu o njemu. Vukovi su Moglija prihvatili, ali kada se u džunglu vratio zli tigar Kan koji jede ljude, Moglijeva porodica odlučuje da dječaka vrati ljudima. Tada počinju dječakove zgode i nezgode. Kada se posvađa sa Bagirom, Moglija usvaja medvjed Balu i zajedno prolaze kroz mnoge zanimljive i opasne avanture.

Ipak, gledajući Diznijev crtani film vidimo da su životinje često plemenitije od ljudi, ali i da sklad između ljudi i divljine nije nemoguć. Životinje uče Moglija mudrosti i tome da je sam sebi dovoljan. Uče ga borbi za opstanak. Životinje imaju ljudske osobine i poučavaju dječaka da bude poslušan, da poštuje autoritet i da shvati koje je njegovo mjesto u društvu. Do izražaja dolazi i tema slobode koja je najvažnija za opstanak.

Gledajući crtani film, uviđamo da su životinje veoma pravedne, toliko da bi ljudi mogli puno toga od njih da nauče. Svi su dobri, osim zloglasnog tigra Kana koji je jedina opasnost. Ipak, glavni negativci u crtanom su ljudi. Njih se svi boje zato što ljudi prirodu prisvajaju sebi, nimalo je ne poštujući i ne mareći kako njihovo ponašanje utiče na ostatak svijeta. Jasna nam je poruka koju je želio svijetu da pošalje pisac, a koju je Dizni smjestio na male ekrane.

“Knjiga o džungli” je zbirka pripovjedaka koja je objavljena 1894. godine. Djelo je inspirisano piščevim životom u Indiji, gdje je boravio u djetinjstvu, a vjeruje se da je priče napisao za kćerku koja je preminula od upale pluća još u ranom djetinjstvu.

“Dječak vuk”

Prema nekim kritičarima, za pisanje “Knjige o džungli” Radjarda Kiplinga inspirisala je stvarna priča o dječaku kojeg su odgajali vukovi u indijskoj džungli sve dok ga lovci nisu pronašli 1867. godine. Lovci su šestogodišnjeg dječaka odveli u sirotište Sikandra u gradu Agri. Tamo su mu dali ime Dina Sanišar, što u prevodu sa indijskog znači subota. Dali su mu to ime jer je kod njih došao u subotu. Međutim, ubrzo je dobio i nadimak Dječak vuk, jer se ponašao kao vuk.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana