Život sa inflacijom

S obzirom da je u Srpskoj gotovo prepolovljen svinjski fond, očekuje se da će se ovo poskupljenje preliti i kod nas, kroz uvoz iz pojedinih evropskih zemalja. U isto vrijeme, u posljednja dva mjeseca cijena goriva kod nas skočila je oko 40 feninga po jednom litru, zbog rasta na globalnom tržištu, koje je rezultat smanjene ponude u uslovima kada je potražnja velika, pogotovo zbog predstojeće zime. 

Kako su energenti i hrana i do sada bili glavni pokretači inflacije, građani već uveliko mijenjaju svoje životne navike i stežu kaiš kako bi se sve ovo moglo “dostojanstveno” preživjeti, jer postaje sve očiglednije da se inflacija neće tako lako povući. Pogotovo ne bez velike borbe. Posljednjih dana možemo čuti kako inflacija u Evropi, ali i kod nas, polako usporava i svi o tome slavodobitno govore, ali u isto vrijeme propuštaju da kažu, svjesno, da to ne znači da će doći do pada cijena već da je njihov rast nešto manji, nego u nekom prethodnom periodu.

Ako ste kojim slučajem, prilikom odlaska u nabavku, pomislili i da je nešto kojim slučajem ostalo imuno na inflaciju i to kupili, vjerujući kako ste dobro prošli, povoljno, pogledajte u gramažu tog proizvoda. Proizvođači pojedinih proizvoda koristeći se starim i oprobanim marketinškim trikom smanjuju gramažu ili litražu, samo pakovanje i prodaju za istu cijenu. I to je nešto što je sveprisutnije.

Ono što bi trebalo da zabrine jeste to što će cijene hrane najvjerovatnije rasti i u narednom periodu, a posebno ako imamo u vidu gore navedeno, ali i to da je i ova godina, baš kao neke prethodne, bila izuzetno vremenski ekstremna što je prepolovilo urode voća, povrća i žitarica. Takođe, nikako ne treba zaboraviti i da su ulazni faktori za sjetvu bili gotovo na istorijskom maksimumu. Stoga će i spremanje zimnice, u periodu koji je pred nama, biti pravi posao za čarobnjake. Čvarci će najvjerovatnije biti pakovani i tretirani kao najskuplji kavijar, ajvar kao mondemska guščija pašteta, a slavska pečenica kao losos. Sarmu ćemo najvjerovatnije morati pretvoriti u vegansku, a slaninu ćemo vješati na zidove mjesto slika. 

Kada se podvuče crta, jedna prosječna porodica u Srpskoj moraće da pravi bolne životne rezove, jer gotovo polovinu mjesečnih izdataka čini upravo hrana i to ona najosnovnija. U odnosu na prije par godina za nju je sada potrebno izdvojiti i 50 odsto više novca iz kućnog budžeta. U pojedinim evropskim zemljama, već je došlo do drastičnog smanjenja potrošnje mesa. To nije zaobišlo čak ni moćnu Njemačku. Neće, nažalost, ni nas te se sve češće među policama tržnih centara može čuti kako kupci pjevuše stihove Balaševićeve pjesme: “Al se nekad dobro jelo, baš”.    

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.