Zdravlje na usta ulazi
Mandarine, kruške, kivi, šljive, krastavac, paradajz, krompir, paprike samo su neki od biljnih proizvoda koji će biti podvrgnuti analizama stručnjaka, a sve kako bi stanovnici Srpske bili sigurni da kupuju i jedu zdravu hranu.
Ovaj korak Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, koje je program za kontrolu ostataka pesticida na proizvodima biljnog porijekla pripremilo na osnovu direktiva Evropske unije, za svaku je pohvalu jer je hrana oduvijek bila jedna od najvažnijih briga čovječanstva i razlog za mnoge ratove pošto bez nje nema života.
Monitoring će pokazati kakva je hrana koju kupujemo na domaćem tržištu, da li odgovara maksimalno dozvoljenim ostacima pesticida koji su propisani pravilnikom ministarstva, što je do sada bilo vrlo diskutabilno. S obzirom na to da je hrana nasušna potreba svakog čovjeka, ne smije biti nedoumica o pitanju toga šta jedemo.
Imajući u vidu njen značaj, ona predstavlja i priliku za odličnu zaradu, naročito posljednjih godina kada su potrebe savremenog potrošača značajno izmijenjene. Zbog toga se postavlja pitanje kakva je tek hrana iz uvoza koju jedemo, jer je ona prilično jeftinija od domaće.
Trka za profitom dovela je do toga da je tržište godinama preplavljeno hibridima voća i povrća koje karakteriše boja, savršen oblik i dugotrajnost.
Nadamo se da će voćari i povrtari koji ne koriste sredstva za zaštitu biljaka po propisima za upotrebu snositi odgovornost, jer briga za hranu je briga za zdravlje.
U jednu ruku, i potrošači treba da biraju kada šta kupuju, jer nije normalno da jagode, lubenica i grožđe u novembru budu istog kvaliteta kao tokom ljeta, kada je njihova sezona.
Opštepoznato je da trgovci i proizvođači, kako bi voće i povrće sačuvali od truljenja mjesecima nakon berbe, koriste razne hemikalije koje su višestruko štetne za ljudsko zdravlje.
Takođe, nije tajna da proizvođači, kako bi prinosi bili što veći, masovno koriste razne pesticide koji suzbijaju biljne bolesti i štetočine.
Uzimajući u obzir sve to, pored određenih vrsta voća i povrća, analizama bi što prije trebalo da bude podvrgnuta i hrana životinjskog porijekla kao i proizvodi koji imaju duži rok trajanja, na primjer hrana za djecu ili maslinovo ulje, jer je činjenica da proizvođači u želji za što većom zaradom pretjeraju, ne vodeći računa o zdravlju ljudi, posebno onih najmlađih. Ne bi bilo na odmet ni veće angažovanje struke s ciljem edukacije domaćih proizvođača o primjeni pesticida.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
