Zapadni Balkan važna karika za bolju bezbjednost
U posljednje dvije godine nezapamćene migracije i bezbjednosni izazovi su u brojnim aspektima doveli u pitanje otpornost Evrope i njenog neposrednog susjedstva.
Istovremeno, ovi problemi su se pokazali i kao prilike za snažniju saradnju, povezivanje i produbljivanje odnosa u Evropi kao regionu i kontinentu mimo nacionalnosti ili članstva u Evropskoj uniji. U tom kontekstu potrebno je još i više produbiti i intenzivirati saradnju EU i zapadnog Balkana kako bi ona postala primjer suočavanja sa zajedničkim izazovima u duhu istinske solidarnosti, jer je upravo solidarnost glavni katalizator takve osnažene saradnje.
Dok je u 2015. godini više od 800.000 ljudi u potrazi za zaštitom pristiglo na obale Evrope na potezu od Grčke preko Srbije do Njemačke, broj dolazaka se u ovoj godini smanjio na ispod 200.000 zahvaljujući dobroj saradnji u regionu, uključujući i dogovor EU i Turske i bolje upravljanje granicama duž cijele rute zapadnog Balkana. Istovremeno, Evropa je svjedočila nizu krvavih terorističkih napada u 2015. i 2016. godini, koji su pokazali povezanost terorističkih boraca, trgovine oružjem i opasnosti od radikalizacije širom kontinenta. Iako su migracije i bezbjednosna pitanja i te kako različiti fenomeni, ukazali su na nesumnjivu potrebu evropskog odgovora u najširem smislu, temeljenog na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima i snažnijoj saradnji.
Upravo je iz tog razloga saradnja koja nije ograničena samo na EU, već se fokusira na Evropu kao region, jedan od ključnih elemenata nove evropske granične i obalske službe, čije je područje djelovanja stjecište migracija i bezbjednosnih pitanja. Bilo da se radi o Makedoniji, BiH, Albaniji ili Crnoj Gori, koje su suočene s pritiscima, evropska granična i obalska straža će sada moći ponuditi dodatnu podršku kod upravljanja granicama. To je ujedno i razlog za skorašnji angažman oficira za vezu Evropola na zapadnom Balkanu kojim će se jačati saradnja i razmjena informacija o krijumčarenju migranata protivterorističkim istragama i radnjama. To je i razlog zašto želimo da intenziviramo našu saradnju sa zapadnim Balkanom kada je riječ o vatrenom oružju, a kako bi se izbjegao rast stope krijumčarenja nedopuštenog vatrenog oružja u regionu i njegova zloupotreba za nezakonite i terorističke svrhe drugdje u Evropi.
Zemlje zapadnog Balkana imaju mnogo više od dugih i postojanih istorijskih odnosa s Evropom u dobrim i u lošim vremenima. Zapadni Balkan jeste dio Evrope. Naša prošlost i sadašnjost su neodvojive, kao što je i naša budućnost. Upravo je zato važno raditi na očuvanju i obezbjeđivanju mobilnosti u EU u okviru bezviznog režima za cijeli region zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo. Novi mehanizam suspenzije za vize i predloženi evropski sistem za informacije i odobravanje putovanja upravo su i osmišljeni kako bi zaštitili i olakšali mobilnost putnika iz regiona i podigli bezbjednosne standarde za dobrobit svih.
Blizak i snažan odnos između zapadnog Balkana i EU je sada ključan, više nego ikada ranije. U vremenima kada mobilnost sve više postaje nerazdvojiv dio 21. vijeka i dok se metodi krijumčara i terorista sve više mijenjaju, partnerstvo EU i zapadnog Balkana će samo rasti. Na kraju, naše partnerstvo je mnogo šire i prevazilazi migracije i bezbjednost, jer je zapadni Balkan dio evropske porodice, istorijski, kulturno i nadamo se u skoroj budućnosti i institucionalno. Nikada ne smijemo dopustiti da se ovo susjedstvo vrati svojoj prošlosti, gdje su još svježa neka mračna sjećanja. Region zapadnog Balkana sada u cijelosti mora gledati naprijed u budućnost i taj put jedino može biti evropski, put koji vodi u napredak, blagostanje, stabilnost i mir, jer je upravo to odraz autentične težnje i vizije svih naroda u ovom dijelu Evrope.
Dimitris Avramopoulos, evropski komesar za migracije, unutrašnje poslove i državljanstvo
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.