Zanati
Situacija na domaćem tržištu rada već neko je vrijeme takva da do zaposlenja, onog dobro plaćenog, brže dolaze deficitarne zanatlije, skromnog ili nikakvog praktičnog znanja, od ljudi koji su 16 i više godina gulili u školskim i fakultetskim klupama.
Do takve situacije doveo je višegodišnji odnos društva prema zanatima koji su se potpuno neopravdano nalazili na listi nedovoljno cijenjenih poslova. Uvriježeno je mišljenje da su to teški, prljavi poslovi, zbog čega visoka zarada mnogim dječacima i djevojčicama nije prioritet kada odlučuju o nastavku srednjoškolskog obrazovanja.
Nove generacije, koje odrastaju po postulatima potrošačkog društva “daj svega i daj odmah”, žele hljeb bez muke i motike. Instant rješenja i poslove koji će ih preko noći učiniti bogatim bez po muke.
Zbog takvih stavova zanati su godinama bili rak-rana školstva u Srpskoj, međutim, ove godine kao da duvaju neki novi vjetrovi. Struje koje su srednjim školama koje obrazuju kadar mašinske struke obezbijedile pune učionice đaka koji će na jesen započeti trogodišnji ili četvorogodišnji ciklus obrazovanja u zanimanjima određenim kao deficitarna.
Prema riječima direktora škola, tokom ovogodišnjeg upisnog roka vodila se prava jagma za mjestima u odjeljenjima u kojima će se školovati bravar-zavarivač, alatničar, CNC operater, ali i za tehničare mehatronike, informacionih tehnologija, za vozače, automehaničare i slično.
S druge strane, interesovanje za zanimanjima kao što su keramičari, zidari, fasaderi, armirači i dalje je na nivou statističke greške.
Ipak, nešto povoljnija situacija, smatraju stručnjaci, rezultat je dualnog sistema obrazovanja u sklopu kojeg djeca praksu obavljaju u preduzećima koja im isplaćuju određenu naknadu. Pored zarade, tokom školovanja kompanije učenicima garantuju i posao čim steknu diplomu, a budući da plata iskusnog zavarivača dostiže i do 2.500 maraka, promjene do kojih je došlo i te kako imaju osnova. Unapređenje srednjoškolskog obrazovanja u Srpskoj i bolja saradnja sa poslovnom zajednicom godinama su glavna tema brojnih sastanaka, a svi su saglasni da je potrebno školovati kadar za kojim vapi privreda, kao i da je djeci potrebno više časova kvalitetne praktične nastave. Tehničke škole i metalska preduzeća te ideje pretočili su u praksu i moraju biti primjer drugim obrazovnim ustanovama i firmama.
Treba da se nadamo da će pozitivne promjene postati trend i u godinama koje slijede jer bi to mogao biti djelić rješenja za hroničan nedostatak radnika u Srpskoj. Učenici koji ne planiraju da studiraju, kojima je škola teška, a gradivo mrsko, umjesto gimnazije i ekonomske škole pametnije je da upisuju strukovne škole jer će dobiti zanat zlata vrijedan, ali biti i na korist
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
