Više od igre
Razvlašćivanje Republike Srpske, stvaranje unitarne BiH i ulazak u NATO tri su stvari koje su, matematički rečeno, zajednički sadržilac u političkom djelovanju svih bošnjačkih partija, ali i onih koje se deklarišu kao “građanske”.
Iako se prilikom formiranja nove vlasti na nivou BiH, i “odlaska” SDA iz nje vjerovalo kako će doći do zaokreta, pogotovo nakon obećanja predstavnika “osmorke” da će sporne stavke ostaviti po strani, do toga, nažalost, nije došlo. Gdje je SDA stala u “rušenju” Srpske, predstavnici “osmorke” su samo nastavili, a bivša ministarka Bisera Turković je dobila dostojne zamjene i liku i djelu ministara odbrane i spoljnih poslova Zukana Heleza i Elmedina Konakovića. Naravno tu je i Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, koji svojim djelima pokazuje da neće odstupati od politike koju je do sada vodio njegov prethodnik Šefik Džaferović.
Iako je pomenuti trojac obećao da će u fokusu nove vlasti biti ekonomija i tako neophodne investicije, pogotovo one u elektroenergetski sektor, koje jedino mogu izvući BiH iz crne rupe, pitanje oduzimanje imovine Srpskoj je postala top-tema, baš kao i pitanje ulaska BiH u NATO savez.
I dok obični ljudi preživljavaju sa prosječnom platom od 500 - 600 evra, koja ne može podmiriti ni trećinu potrošačke korpe, ponovo se potenciraju sporna politička pitanja, koja sigurno ne mogu doprinijeti boljem životu. Pitanje ulaska u NATO predstavljeno je važnije i od toga koliko košta gorivo na pumpama, hljeb i mlijeko u prodavnicama, da li ljudi imaju posla ili sva tri obroka.
U to potpaljivanje političkih tenzija u BiH uključili su se i zapadne diplomate, ambasadori, ali i visoki zvaničnici NATO saveza, poručujući da im je BiH u vrhu prioriteta. Te njihove poruke glasile su: “Mi se nećemo miješati u unutrašnje stvari, vi treba da odlučite sami, ali će na kraju BiH morati ući u ovaj vojni savez”.
Prvo pitanje - u čemu je smisao postojanja ovog vojnog saveza, pogotovo nakon raspada Varšavskog pakta? Drugo, koju oni to demokratiju šire? Treće, ako su već toliko pravični i demokratični, zašto ne poštuju odluku drugih da možda budu neutralni? Na ova pitanja nikada od njih nećemo čuti odgovore. I u samoj FBiH bi trebalo da shvate da se zapadne zemlje igraju s njima. Uostalom vidjelo se to u posljednjih nekoliko mjeseci, kada je OHR, ali i Ustavni sud BiH, izašao iz dosadašnje bošnjačke matrice ponašanja, odbijajući apelacije na nametnute izborne odluke Kristijana Šmita. Jednom neko reče: “Onaj ko, tražeći sreću, tlači i povređuje druge koji takođe žele sreću, neće dostići sretno odredište”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
