Ustavni predstavnik
Ustavni sud BiH odavno je preuzeo ulogu visokog predstavnika, jer svojim odlukama duboko zadire u pravno-politički sistem BiH ili, preciznije, Republike Srpske.
Od “čuvene” Odluke o konstitutivnosti naroda iz jula 2000. godine prošle su dvije decenije, a u njih je stao još niz spornih odluka koje su kao po pravilu donošene bez glasova srpskih, a često i hrvatskih sudija, što će reći glasovima trojice stranih i dvojice bošnjačkih, odnosno SDA sudija. Mijenjale su se u tom periodu vlasti u Srpskoj, ali ne i odnos Ustavnog suda BiH prema Srpskoj. Ipak, ova tzv. pravosudna institucija u posljednjih nekoliko godina intenzivirala je svoj antisrpski karakter. Iako se činilo da se poslije šokantne odluke kojom je osporen 9. januar kao Dan Republike ne može desiti ništa gore, uslijedilo je još nekoliko odluka kojima se Republika Srpska razvlašćuje. Jedan od posljednjih, ali ne i posljednji atak na Srpsku, bila je odluka kojom se poljoprivredno zemljište Republike Srpske proglašava tzv. državnom imovinom.
Poslije te šokantne presude uslijedila je oštra reakcija iz Srpske, ali mali visoki predstavnici u togama sudija Ustavnog suda BiH nisu se previše obazirali na to i nastavili su sa nakaradnom sudskom praksom.
Jedna od usputnih odluka ovog “suda” koja se po svom sadržaju na prvi mah nije činila sporna, a u stvari je izuzetno značajna, jeste odluka kojom je uvažena apelacija sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS i naloženo brisanje odredbe o smrtnoj kazni iz Ustava Republike Srpske.
Pravni eksperti iz Srpske zajedno sa članovima Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS nisu osporavali sadržaj apelacije i zahtjev za brisanje smrtne kazne iz Ustava, ali su ukazivali na to da sedam delegata u Vijeću naroda RS nema ustavno ovlašćenje da podnosi apelacije. Međutim, nije pilo vode njihovo precizno objašnjenje da Vijeće naroda nije jedan od domova Narodne skupštine i da sedam delegata ne predstavlja četvrtinu članova jednog od domova republičkog parlamenta koja je po Ustavu neophodna za podnošenje apelacija.
Ustavni sud BiH na tom pitanju smrtne kazne napravio je presedan, Vijeće naroda legitimisao kao drugi parlamentarni dom i stavio ga u istu ravan sa Narodnom skupštinom, čime je otvorio Pandorinu kutiju za nove bošnjačke apelacije.
Prva je bila gorepomenuta apelacija u vezi sa poljoprivrednim zemljištem koju je, gle čuda, prihvatio Ustavni sud, a druga je ovih dana aktuelna apelacija kojom se osporavaju odredbe Zakona o stvarnim pravima RS sa jasnim ciljem da se poslije poljoprivrednog pokuša oteti i građevinsko zemljište Republike Srpske.
Sa naknadnom srpskom pameti, sljedeći korak će biti otimanje šuma, pa voda, pa... Laku noć, Republiko Srpska!
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.