Upis na fakultete ne obećava
Ako je suditi prema onoj narodnoj da se po jutru dan prepoznaje, nimalo optimistična akademska godina nije pred nama. Prvih dana, od kada je počela predaja dokumenata na oba javna univerziteta u Republici Srpskoj nisu zabilježene gužve, a broj pristiglih prijava na pojedinim fakultetima može se izbrojati na prste jedne ruke.
Nažalost, ima i onih koji ni takvom zainteresovanošću svršenih srednjoškolaca ne mogu da se pohvale, jer na njihove adrese još nije stigla nijedna prijava. Sudeći prema prvim informacijama iz studentskih službi Fakulteta političkih nauka i Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta u Banjaluci, za novinare i arhitekte niko neće da se školuje. Da li će upisne kvote na tim fakultetima biti ispunjene teško je prognozirati, jer je do kraja prvog upisnog roka ostalo još nekoliko dana. Kao i prethodnih godina, na fakultetima se uzdaju u drugu, pa i treću šansu. Međutim, ne treba zaboraviti da lani ni treći upisni rok nije bio slamka spasa i da su na pojedinim fakultetima i budžetska mjesta ostala nepopunjena.
Priča o upisnoj politici u Srpskoj je godinama tema broj jedan. Međutim, osim što se s vremena na vrijeme smanje upisne kvote na pojedinim odsjecima, ništa značajnije se nije se promijenilo. Fakulteti se skoro nimalo nisu prilagodili privredi, a predavanja danas ne razlikuju se mnogo u odnosu na ona od prije dvije ili tri decenije. Sve to mladima šalje poruku da nauka i znanje i nisu baš na cijeni u ovom našem društvu.
Iako su ljekar, stomatolog ili inženjer oduvijek bila cijenjena zanimanja, sistem vrijednosti se posljednjih godina toliko promijenio da ni oni koji završe ove fakultete nisu rijetkost na biroima za zapošljavanje. Čak i među njima ima onih koji su uzalud studirali i čije diplome godinama sakupljaju prašinu jer ne mogu da se zaposle u struci. I to je valjda jedan od razloga zašto amfiteatri ostaju prazni, jer mnogi radije pakuju kofere i odlaze u inostranstvo da rade teške fizičke poslove, za višestruko veće plate od ovdašnjih i zauvijek odustaju od ideje da postanu akademski građani.
Zanimljivo je da razni programi prekvalifikacije kao što je “IT prekvalifikacija” koji je počeo prošle sedmice, privlače pažnju mnogih, a upravo na taj program prijavilo se duplo više kandidata nego što ima mjesta. To je očigledan primjer kako nova zanimanja, koja su na cijeni i kod nas i u svijetu plijene pažnju. Krajnje je vrijeme da oni koji kroje upisne politike shvate da u takva zanimanja treba ulagati, da se obrazovni sistem mora modernizovati i krenuti u korak sa razvojem savremenog društva. Uzalud pričamo o budućnosti ako nam na fakultetima osvane katanac, a nismo daleko od toga.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
