Ugovori o djelu

S obzirom na to da administracija BiH broji više od 22.000 zaposlenih, nalaženje posla koji već neko ne radi postalo je kao traženje igle u plastu sijena.

Međutim, ni to nije prepreka da se gomilanje službenika koji će raditi ono za šta već postoje sistematizovana radna mjesta nastavi.

Najlakši način da se neko "ubaci" u institucije je potpisivanje ugovora o djelu. Rukovodioci pravo sklapanja takvih ugovora koriste da bi "svojim", najčešće partijskim kolegama, obezbijedili da malo rade, a budu dobro plaćeni.

Angažmani mogu da budu dnevni, višednevni i višemjesečni, pa i višegodišnji, a zajedničko za sve njih je da nisu opravdani, osim u možda veoma malom procentu.

Da ne postoji opravdanost za angažovanje ljudi mimo konkursa, a samom tim mimo ikakvih uslova pokazuju i podaci koje je Savjet ministara BiH dostavio Parlamentu BiH.

Iz ovih podataka vidljivo je da se ugovorom o djelu angažuju stotine lica, a još poraznija je činjenica da se zapošljavaju čak i na administrativne poslove koje treba da obavlja sekretarica, popu primanja i otpremanje pošte ili unosa podataka u računar.

Pored toga, ugovorima o djelu određene osobe angažovane su za, kako navode, analize, predavanja, obuke, na administrativnim poslovima za potrebe zaposlenih u Kabinetu ministra, te IT administratori, prevodioci…

Zanimljivo je i da se ugovorom o djelu angažuju snimatelji, montažeri, voditelji programa, izvođači i organizatori kulturno-zabavnog programa, izvršioci vjerskih obreda, što je u neku ruku i opravdano, jer je riječ o dnevnim potrebama. Ali, svakako bi se i ovaj vid usluga mogao obezbijediti kroz transparentan javni poziv, jasne uslove i sklapanje ugovora o povremenom angažmanu.

To bi svakako bilo po propisima, ali ne i po stranačkoj praksi. Naravno, naznaka da će ta praksa biti promijenjena nema na vidiku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.