Udarac "Familiji"
Svjetske cijene zlata ponovo su porasle na novi rekordni nivo, dostigavši vrijednost od čak 2.450 dolara za jednu uncu, odnosno za 31 gram. U prevodu, gram zlata danas košta oko 79 dolara.
Prema pisanju pojedinih zapadnih medija, ovaj rast cijena zlata je prije svega podstaknut očekivanjima da će američka centralna banka FED uskoro smanjiti kamatne stope zbog navodnog usporavanja stope inflacije u SAD. FED, međutim, nije zvanično saopštio jasan stav o kamatnim stopama, ali investitori se već klade na njihovo smanjenje. Niže kamatne stope američke centralne banke bi, prema ocjenama zapadnih analitičara, povećale privlačnost zlata za ulagače.
To je, međutim, samo jedna strana priče. Ovaj rast bi se prije mogao objasniti odlukom kineske centralne banke, ali i drugih svjetskih banaka da nastave sa kupovinom ovog plemenitog metala, kako bi diverzifikovale svoje rezerve i smanjile zavisnost od američkog dolara, što uz napetost na Bliskom istoku dodatno podstiče rast cijena ovog metala. Da se na finansijskom tržištu dešavaju ozbiljni potresi, govori i podatak da je Kina, u prva tri mjeseca ove godine prodala dobar dio američkih obveznica, u vrijednosti od 53 milijarde dolara, najavljujući da će taj proces biti nastavljen. Ovo je svojevrsni odgovor Pekinga na zaoštravanje američkog trgovinskog rata Vašingtona protiv ove zemlje, ali i jednog započetog i zahuktalog procesa dedolarizacije, odnosno izbacivanja dolara u međunarodnoj trgovini. Kina i Rusija su, primjera radi, nedavno donijele odluku da u potpunosti izbace dolar u međusobnoj trgovini.
Amerika je inače svoju moć izgradila na zelenim novčanicama. U proteklih nekoliko decenija štamparija FED-a je radila gotovo 24 sata dnevno, a dolar je bio glavno platežno sredstvo u trgovini naftom. Oni koji su htjeli nabaviti "crno zlato" prvo je trebalo da kupe dolare, papir vrijedan par centi, da bi tu trgovinu i obavili. Međutim, globalna dešavanja te nastojanje pojedinih zemalja da se otrgnu od te dosadašnje hegemonije, prijete da ugroze finansijski sistem SAD. Ovo bježanje od dolara prijeti da se stvore ogromne količine ovog novca, koje bi se mogle vratiti na adresu isporučioca, prodavca. Na naplatu dolazi nakaradna politika koju je do sada vodio FED, jedina centralna banka u svijetu koja se nalazi pod kontrolom privatnih korporacija. Američki predsjednik Vudrov Vilson je tri godine poslije potpisivanja akta o osnivanju Centralne banke SAD 1913. godine izjavio: "Nesrećan sam čovjek. Nenamjerno sam uništio sopstvenu državu. Stanje nacije i sve naše aktivnosti su u rukama nekoliko ljudi. Ne postoji vlada slobodnog mišljenja i vladavina većine, već vlada po volji i interesu male grupe dominantnih ljudi". Stotinak godina kasnije na naplatu je došla jedna takva politika i pohlepa "Familije".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
