U teoriji jedno, a u praksi drugo

Tim riječima dekan Filološkog fakulteta u Banjaluci Mladenko Sadžak opisuje visokoškolsku ustanovu na čijem se čelu nalazi, a koja ima šest studijskih programa, ali nema biblioteku. I to ne bilo kojih studijskih programa nego studija koji osim matičnog srpskog jezika, školuju buduće profesore njemačkog, engleskog, italijanskog, francuskog i ruskog jezika. O tome koliki je apsurd da svi ti budući akademski građani tokom studiranja nisu imali biblioteku, a ni čitaonicu suvišno je i govoriti.  Suvišno je i pitati zbog čega fakultet koji je osnovan 2009. godine nije uspio da dobije objekat u kojem će, umjesto u nagomilanim kutijama, uredno da smjesti knjige i te kako potrebne studentima. To direktno otvara niz drugih pitanja - kakvi su zapravo uslovi i način studiranja, oprema i kvalitet nastave na visokoškolskim ustanovama u Republici Srpskoj.

Posljednjih nekoliko decenija u svijetu su se desile velike promjene u oblasti obrazovanja, koje sugerišu analitičko razmišljanje, interaktivan pristup nastavi i što više prakse, a sve manje teorijskog ponavljanja.

A šta se dešava kod nas? Ne mnogo toga.

Na našim visokoškolskim ustanovama teorija i praksa i dalje su u sukobu. Dvije suprotstavljene strane. Kod nas i dalje vlada zastarjeli sistem učenja napamet, umjesto analitičkog promišljanja i praktične nastave koja bi studentima i učenicima pružila kvalitetnije znanje.

I dalje se konstantno priča o reformama obrazovanja koje su neophodne, ali koje su ozbiljne i dugotrajne. Ne mogu da se dese preko noći. Tu su i zakoni, gdje uvijek postoji neki član koji nije precizno definisan, pa ostavlja lufta za dvojako tumačenje i dodatni propust, bilo da je riječ o predškolskom, osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju.

Tačno je da zakoni postoje da bi se poštovali, ali i da bi se mijenjali ako nisu dobri. Niko ne spori ni da je reforma obrazovanja mukotrpan i dug proces. Međutim, sa naših fakulteta svake godine nažalost stižu stotine mladih koji ne znaju ko je napisao "Majstora i Margaritu" i niz drugih elementarnih stvari, koje su morali da nauče u školama. Mladih, koji imaju fakultetske diplome, a ne znaju to. Zato bi reforme obrazovanja ipak trebalo da "požure", bar malo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.