U Hagu ništa novo
Pravosudna nakarada nekada zvana Haški tribunal, a danas Međunarodni rezidualni mehanizam, i u posljednjim mjesecima svog postojanja nastoji da opravda taj epitet.
Posljednji je slučaj sudije Kristofa Fligea, koji je u njemačkim medijima izrazio zabrinutost, jer bi, eto, sudija Žan-Klod Antonaeti mogao da utiče da drugostepeni postupak protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, jer je iz žalbenog vijeća izuzeo Teodora Merona, Karmela Ađijusa i Lju Daćuena, sudije sa pozamašno spornom haškom prošlošću, čije biografije krasi splet nečasnih odluka.
Isti taj Meron, na primjer, bio je u žalbenim vijećima u predmetima protiv Nasera Orića, Ramuša Haradinaja, te Ante Gotovine i Mladena Markača. Sva tri su završena oslobađajućim presudama, čime je Tribunal do tančina ogolio svoju prirodu, a, pogađate, Meron je u svim slučajevima, bez ustručavanja, glasao za, omogućivši tako Gotovini da se posveti pecanju, Oriću da postane vojnopolitički analitičar u federalnim medijima, a Haradinaju da postane takozvani premijer samoproglašenog Kosova.
Otuda ne bi trebalo da čudi što su članovi timova odbrane Karadžića i Mladića Kristofa Fligea označili kao megafon Teodora Merona.
Imajući na umu antisrpsku praksu haških pravosudnih institucija malo je onih, izuzimajući članove timova odbrane, dakle profesionalce, koji misle da će Antonaetijeva odluka bilo šta da promijeni u ovim slučajevima. Jer, i Karadžić i Mladić proglašeni su krivim i prije suđenja, a sam postupak pretvoren je u farsu u kojoj nije nedostajalo ni skrivanja dokumenata, ni ignorisanja postojećih i izmišljanja navodnih novih dokaza.
Ali, nervoza sudije Fligea sigurno nije bezrazložna.
Drugostepena presuda Karadžiću i Mladiću biće novi zamajac za pokušaje uređivanja unutrašnjih odnosa u BiH, pa će stvari poput sulude inicijative za promjenu imena Republike Srpske dobiti novi, kvazisudski, vjetar u leđa.
Haške presude već godinama argument su raznim političarima, priučenim analitičarima, blogerima i tviterašima u promašenoj namjeri dokazivanja “zločinačkog” ili “genocidnog” karaktera Republike Srpske. Svaka odluka drugačija od prvostepenih presuda Karadžiću i Mladiću takvima izbija iz ruku ključni argument za njihove teze i tirade. Zato su oni zabrinuti zbog Fligeovih najava. I zato ga podržavaju.
A u suštini, kakve god da budu drugostepene presude, sramota Haškog tribunala će ostati kao istorijska činjenica, kao, u ostalom i fakt da ni blizu nije ostvario ono što su, bar na papiru, zamislili njegovi osnivači - da donese pomirenje. Naprotiv.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
