Tuđe slađe
Plantaže jabuka i krušaka podno Kozare, ali i sočni paradajz, paprike i kupus sa semberskih plodnih njiva i Lijevče polja ponos su domaćih poljoprivrednika. Primjeri sve brojnijih entuzijasta koji sa uspjehom uzgajaju i pojedine tropske kulture svjedoče da se u RS uz dobar tretman mogu proizvesti i banane, mandarine, limun, smokve i masline.
Ipak, situacija na pijacama i policama marketa potpuno je drugačija. Paradajz iz Grčke, paprike i tikvice iz Italije, krompir iz Španije i jabuke iz Holandije preplavile su RS dok ratari i povrtlari svježe i kvalitetno voće i povrće prodaju za badava ili bacaju na deponije.
Godinama se vodi prazna priča kako će se stati u kraj ogromnim količinama uvozne robe, ali pomaka nema ni na vidiku. Poražavajući robni bilansi odavno su upalili alarm, ali čini se da je sve uzalud.
U BiH je za devet mjeseci uvezeno povrće vrijedno 60,1 milion KM dok je na uvoz voća spiskano 113,58 miliona KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.
Da nadležne institucije ne pridaju mnogo značaja brizi za dobrobit poljoprivredne proizvodnje pokazuje podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine na uvoz voća i povrća potrošeno čak 20 miliona KM više nego u istom periodu lani. Apeli, molbe i protesti poljoprivrednika sve su češći i ukazuju na dubinu ambisa u koji su voćari i povrtlari gurnuti. Nedovoljni podsticaji iz dana u dan gase poljoprivrednu proizvodnju i smanjuju površine i ovako malih plastenika i voćnjaka. Pitanje je dana kada će i preostali orači pasti na koljena, a sudeći prema sumornim statistikama taj kraj se i te kako naslućuje.
Saučesnik u posrnuću poljoprivredne proizvodnje, osim nadležnih institucija, sigurno su i potrošači koji se još uvijek vode devizom "uvozno je bolje". Mnogi od njih nisu ni svjesni da svaka marka potrošena na uvozno voće i povrće gasi nade vrijednih seljaka koji sa svojih deset prstiju ne mogu obezbijediti egzistenciju porodici.
I dok voćari i povrtlari od jutra do mraka biju svoju bitku za hljeb sa devet kora svjetla pozornice su usmjerena ka "proizvodima" koji se na raznim vještačkim "farmama" proizvode punom parom 24 časa dnevno.
Jedno još ostaje nada da će nadležni proizvođačima dati veće podsticaje i da će potrošači, umjesto "plastičnog" uvoznog voća i povrća, birati možda neuglednije, ali sigurno kvalitetnije i zdravije domaće proizvode.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
