Trka za 4.617 indeksa
Sistem vrijednosti u vremenu u kojem živimo sve manje je jasan. Što je nekada, ne tako davno bilo sramota, danas je poželjno i visoko cijenjeno.
Zapali smo u stanje erozije morala, koje je, čini mi se naročito izraženo na polju obrazovanja.
Zbog trgovine i nezakonitog izdavanja, fakultetske diplome su postale gotovo beznačajne, ni izbliza cijenjene kao ranije. A i zašto bi se cijenio trud, učenje, muka, stres kad se za malo novca može kupiti diploma željenog zanimanja. Na konkursu za posao kandidate i onako niko ne pita za stečeno znanje i kompetencije koje imaju.
Provjeren recept za dobijanje posla već decenijama unazad je stranački dres ili "babina linija". Kad je već tako "za čije babe zdravlje" mladi da se muče i uče. Mnogo je brže i praktičnije kupiti diplomu nego četiri godine guliti nad knjigom. A rezultat je na kraju isti. Radna knjižica prestižnih preduzeća i javnih institucija, gdje su plate i radni uslovi daleko najbolji, završiće u rukama onog ko ima poznanstvo.
Zbog poljuljanih moralnih vrijednosti u društvu vrlo je teško ovih dana biti u koži svršenih srednjoškolca u Srpskoj.
Mladi ljudi koji su na životnoj raskrsnici treba da izaberu put koji će im obezbijediti perspektivnu budućnost, samo je dilema da li posegnuti za nastavkom školovanja ili odmah potražiti odgovarajuće zaposlenje. I to po mogućnosti u inostranstvu.
Oni koji izaberu da se dodatno obrazuju u trku po indekse krenuće za desetak dana, kada počinje predaja dokumenata na javnim visokoškolskim ustanovama. Mjesta ima za 4.617 brucoša, a u kojoj mjeri će amfiteatri biti popunjeni biće poznato na jesen.
Prethodnih godina ni tri upisna roka nisu bila dovoljna da budu popunjene praznine u klupama fakulteta u čijim prostorijama struji promaja već godinama. Krivac za to, pored pogrešnih vrijednosti u društvu, negativne demografske slike i migracija, su i sami fakulteti koji nedovoljno ulažu u marketing i promociju svojih studijskih programa. Mahom su okrenuti srednjim školama u Srpskoj, a njihova promocija u zemljama regiona gotovo da potpuno izostaje. S ciljem privlačenja studenata, kako domaćih tako i inostranih, morali bi jačati ulaganje u marketing, ali i prilagođavati studijske programe potrebama stranaca.
Medicinski fakulteti u Banjaluci i Foči idealan su primjer kako treba. Uvođenjem osnovnih studija medicine i na engleskom jeziku uspjeli su privući znatan broj mladih iz Indije, Turske i drugih, pretežno, azijskih zemalja. Od naredne akademske godine ino-studenti u Srpskoj će na engleskom moći studirati stomatologiju, farmaciju i sestrinstvo, što će pomenutim visokoškolskim ustanovama obezbijediti pune amfiteatre.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
