Trgovački trikovi
Trgovina je vještina koja se definiše kao proces razmjene robe i usluga, i naziv joj potiče od slovenske riječi trg, ili od grčke trgos, što bi u prevodu značilo prevara. I ako se samo malo oslušnu žalbe potrošača, uviđa se da definitivno ništa neistinito nema u tom prevodu jer većina trgovaca ne bira način zarade.
U trci za što većim profitom služe se raznim trikovima, koji su najčešće ništa drugo nego prevara i to uvijek na štetu potrošača. Vrlo vješto koriste nepažnju i naivnost kupaca koji slijepo vjeruju svemu što im serviraju. Svjesni su da ništa brže ne privuče kupca u prodavnicu kao reklame i veliki natpisi na izlozima o rasprodaji i sniženjima, koji su ništa drugo do igra brojevima i šarena laža. Akcija kao da je kodna riječ pred kojom potrošači gube kontrolu i najčešće potroše čak i novac koji nemaju. Vrlo česta su i sitna zakidanja na gramaži kod suvomesnatih proizvoda, gdje kupci pored šunke, čajne i kulena plaćaju i papir ili plastičnu ambalažu u koju im se proizvod pakuje. Ista stvar je i sa voćem, koje prije plasmana pakuju trgovci, plus što se među svježim jabukama, kruškama, mandarinama i bananama uvijek zavuče i po jedna, dvije uvele, koje se samo mogu baciti.
Jedna cijena na rafu, a druga na kasi još je jedan od čestih trikova kojima trgovci pribjegavaju. Nažalost, takva prevara u većini slučajeva ima prođu jer tek mali broj obazrivih potrošača zapaziti spornu razliku u cijeni. Takođe, zamka na koju mnogi ne obraćaju pažnju jesu akcije u kojima se nude dva proizvoda po navodno nižoj cijeni nego kada bi se ta ista dva proizvoda uzela pojedinačno. Međutim, u praksi to često nije tako. Dešava se da na taj način kupci potroše i nekoliko maraka više nego da su proizvode uzeli pojedinačno.
Ono što je posebno opasno jeste igranje sa rokovima trajanja. Javna je tajna da se u marketima rokovi na raznim prehrambenim proizvodima redovno prekucavaju, a ono što posebno ljuti jeste da se u dječije paketiće pakuju stari slatkiši. Od 204 pregledana paketića u prodavnicama širom RS inspektori za hranu su u 36 novogodišnjih poklona pronašli proizvode kojima rok ističe već u januaru naredne godine. Takvi potezi u trci za profitom krajnje su sramni i nemoralni jer stari slatkiši mogu izazvati trovanja kod djece, koja su najosjetljivija potrošačka kategorija.
Iako tržišni i inspektori za hranu redovno obavljaju kontrole, stiče se utisak da je to nedovoljno jer se prevare potrošača dešavaju svakodnevno.
S druge strane, ni potrošači nisu dovoljno informisani o svojim pravima, pa ne znaju ni šta da urade kada uoče da su prevareni. Udruženja za zaštitu potrošača morala bi više poraditi na edukaciji kupaca, ali i da kod nadležnih izdejstvuju veće kazne za trgovce koji se služe prevarama. Sve dok su kazne blage, a potrošači neinformisani, trgovačke mahinacije biće svakodnevica. A zašto i ne bi kad im se može.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
