Teški dani

Zebnja i strah su prisutne kod većine stanovnika planete, a od ove pošasti savremenog doba naročito strepe privrednici, budući da je svjetska ekonomija bačena na koljena. Stručnjaci upozoravaju da bi ekonomska kriza mogla biti ravna onoj iz 2008. godine kada je ugašeno više stotina radnih mjesta. Globalna pandemija već je ugrozila poslovanje preduzeća u raznim segmentima, a stanovništvo planete ponovo brine moguće zatvaranje fabrika jer bi mnogi mogli ostati bez posla i plata. Ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju na gubitke koje će pretrpjeti svjetska ekonomija, sa naglaskom da su posebno ugrožene male privrede, baš kakva je naša.

Stoga je ključno pitanje može li privreda u Srpskoj stoički podnijeti udarac korone.

Upućeni kažu teško, naročito ako se zna da je domaća privreda i bez vanrednih okolnosti i spoljnih faktora, koji je guraju na dno, na klimavim nogama. Preduzeća koja se bave prevozom robe i putnika već dvadesetak dana sabiraju štetu zbog novonastale situacije, a njima se polako pridružuju turistički radnici, trgovci i ugostitelji.

Odluka velikog broja lokalnih zajednica u Srpskoj da skrate radno vrijeme kafića, restorana, marketa, tržnih centara i pijaca zasigurno će vlasnike tih objekata povući na dno. Prodavci na buvljoj pijaci u Gradišci već se hvataju za glavu. Hrvati i Slovenci glavne su im mušterije, a zbog novonastale situacije redovi između tezgi danima su pusti. Sve oči i ovoga puta, baš kao i 2014. godine kada su region pogodile katastrofalne poplave, uprte su u republičke organe. Poučeni iskustvima iz te nemile godine, požurili su sa izricanjem mjera koje bi trebalo da umanje moguće posljedice po domaću privredu zbog virusa korona. Kako bi koliko-toliko pomogli poslovnoj zajednici da prebrodi teške dane, nadležni u Srpskoj su juče odlučili da odgode plaćanje poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu za prošlu godinu do 30. juna, a obaveze će biti isplaćene u ratama do kraja godine. Jedna od donesenih mjera je i hitna isplata povrata poreza i doprinosa za povećanje plata u prošloj godini i isplata počinje u ponedjeljak, kao i uvođenje moratorijuma na otplatu kredita Investiciono-razvojne banke u trajanju od tri mjeseca za privredne subjekte.

Značajnu ulogu mogle bi odigrati i banke, koje bi trebalo da izađu u susret kako privrednicima, tako i stanovništvu, omogućavanjem odgađanja plaćanja kreditnih obaveza, ali i nekim drugim mjerama, poput odobravanja namjenskih kredita ugroženim sa nižom kamatnom stopom i dužim rokovima otplate. Sigurno je da su pred domaćom privredom teški dani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.