Teroristi i pravosuđe

U svim pravim, stvarnim i pravnim državama i njihovim pravosudnim instancama terorizam se tretira kao najveće zlo, najteže krivično djelo koje, shodno tome, tako biva i sankcionisano. Svuda, osim u BiH.

Pa tako, na primjer u obližnjoj Austriji, oni za koje se dokaže da su bili pripadnici terorističkih organizacija u Siriji dobijaju po 20 do 30 godina zatvora dok, iste takve, pravosuđe BiH, poslije sklapanja sporazuma o priznanju krivice, uglavnom osuđuje na jednogodišnje zatvorske kazne.

Ni to, sigurno, nije slučajno, jer oni koji su osuđeni na godinu zatvora imaju mogućnost da tu kaznu otkupe pa se, tako, u BiH odmah nađu na slobodi poslije ratovanja u terorističkim organizacijama Islamska država ili "Al-Kaida".

Koliko su, pored blage kaznene politike, u Sudu BiH blagonakloni prema takvima, pokazuje slučaj teroriste Enesa Mešića koji je više od dva mjeseca bio na slobodi poslije pravosnažnosti presude kojom je osuđen na tri godine zatvora. Ko zna koliko bi on još bio slobodan, kada bi i da li bi uopšte izdržavao kaznu da, eto, nije pokušao, ponavljajući isto krivično djelo za koje je (ne)kažnjen, da se opet pridruži teroristima Islamske države.

Ovog puta radi se o čistoj sreći da je taj terorista odlučio da samo ilegalno pređe granicu i opet ode u Siriju. Jer, pitaju li se šefovi Apelacionog vijeća i Odjeljenja za organizovani kriminal Suda BiH šta da je Mešić odlučio da, umjesto odlaska u Siriju, na primjer izvrši teroristički napad u BiH?

Ako se do sada nisu to zapitali, sada je krajnje vrijeme za to. Jer nesumnjivo je da će, skorim dolaskom preostalih državljana BiH koji ratuju u Siriji, uz postojeću blagu kaznenu politiku i naklonost tužilaca i sudija, biti i takvih slučajeva

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.