Teroristi humanitarci

Svi dobro znamo šta se desilo 11. septembra 2001. godine u Americi.

Svi se sjećamo 2011. godine i Norvežanina Andersa Brejvika koji je hladnokrvno pobio 77 ljudi u Oslu i na ostrvu Utoja.

Svi pamtimo Zvornik i 2015. godinu, kada je napadnuta policijska stanica. Tu su i London, Pariz, kao i mnogi drugi gradovi i teroristički napadi širom Evrope i svijeta.

Naravno, broj žrtava u pomenutim slučajevima nije bio isti - ali bila je ista pošast. Od koje su stradali nedužni.

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u ovoj godini planiraju da posebno istražuju aktivnosti pojedinih preduzeća, humanitarnih organizacija, udruženja i drugih pravnih subjekata za koje postoji sumnja da se mogu dovesti u vezu sa finansiranjem terorističkih aktivnosti.

Ljudi koji raznim humanitarnim projektima zapravo prikrivaju svoje pravo lice, ciljeve i aktivnosti, naći će se pod istragom. I to upravo zbog terorizma.

Biće praćene sve aktivnosti pojedinaca, grupa, organizacija i institucija koje se bave podsticanjem, finansiranjem, planiranjem ili pomaganjem terorizma na bilo koji drugi način. Intenzivno će, kako planiraju u SIPA, biti istraženi i finansijski tokovi i transakcije putem kojih se pruža materijalna, kao i bilo koja druga podrška terorističkim organizacijama.

Međutim, uspjeh borbe protiv terorizma zavisi i od saradnje država, odnosno bezbjednosnih struktura, policija, bezbjednosnih službi, a činjenica je i da veliku ulogu mogu imati i mediji. 

U vezi s ovim pitanjem oni se često pominju kao “vezivno tkivo” senzacije i panike, jer su teroristički napadi nerijetko pažljivo osmišljeni kako bi privukli upravo njihovu pažnju.

Zbog toga je potrebno pažljivo izvještavanje o terorizmu.

Novinari moraju izbjeći da se upletu u vrtlog radikalnog narativa kako ne bi postali “njihova municija”, a istovremeno moraju nastaviti da obavljaju izuzetno važnu ulogu izvještavanja i informisanja javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.