Talas poskupljenja

Iako je godina rodna i pšenica skoro požnjevena, među mlinarima se sve glasnije šuška da će brašno poskupjeti, što automatski dovodi do rasta cijena pekarskih proizvoda.

Kada i za koliko će cijene rasti, nije poznato, ali kad god se dogodi, to svakako neće biti prvo ovogodišnje poskupljenje, je­r su pekari cijene već korigovali početkom godine.

I ne samo oni, i drugi proizvođači su podigli cijene svojih proizvoda. Svaki novi rast, makar i za fening ili dva, baca na koljena građane, čija su primanja odavno nedovoljna da pokriju mjesečnu potrošačku korpu i koji iz mjeseca u mjesec jedu hljeb sa sedam kora.

Iako se penzije redovno usklađuju, a plate postepeno povećavaju, taj rast ne prati rast potrošačkih cijena, zbog čega će mnogi doći u situaciju da ne mogu sebi i svojoj porodici da priušte ni najosnovnije.

Nažalost, i danas je takvih podosta, o čemu svjedoče i redovi ispred javnih kuhinja. Zbog divljanja cijena hrana za mnoge, nažalost, postaje luksuz, a ukoliko se najave novih poskupljenja obistine, pred stanovnicima Srpske biće još jedna paprena jesen, jer nije isključeno da do tada poskupe i ogrev i zimnica. I tako sve ukrug.

Do kada će oni sa najnižim penzijama i platama uspijevati da se izbore za koru hljeba, veliko je pitanje imajući u vidu činjenicu da skoro sve što im mjesečno legne na račun daju za režije i lijekove.

Kada se sve to sabere, računica je i više nego jasna.

Imajući u vidu mjesečna primanja i cijene namirnica, komunalija i svega ostalog, potpuno je jasno zašto su mnogi odavno spakovali kofere i otišli preko granice. Nisu namirnice jeftine ni u zapadnoj Evropi, ali su plate višestruko veće nego kod nas, pa od onoga što zarade ipak mogu lagodnije da žive.

Ukoliko se hitno ne preduzmu neke mjere i ne stane u kraj divljanju cijena, autobusi za inostranstvo biće puni onih koji kupuju kartu samo u jednom smjeru. Oduvijek je onima koji prodaju najvažnija bila zarada, ali treba da imaju na umu da će enormnim poskupljenjima otjerati i ono malo kupaca što im je preostalo pa će umjesto na trpezama hrana završavati na deponijama, a od toga niko neće imati koristi. Gladni će ostati i proizvođači i potrošači.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.