Sve dolazi na naplatu
Pandemija virusa već više od dvije godine uzima i svoj ekonomski danak.
Ukrajinska kriza je dovela do energetske krize u svijetu, a pogotovo na evropskom kontinentu, a što je opet lančano prouzrokovao enormni i gotovo istorijski rast cijena nafte i gasa, ali i hrane, sirovina i usluga.
Novi finansijski tuš, sa globalnim posljedicama, mogao bi se desiti početkom marta, za kada je američka centralna banka (FED) najavila povećanje referentnih kamatnih stopa, a da bi koliko-toliko suzbila galopirajuću inflaciju u SAD.
Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj potez FED-a mogao dovesti do globalne krize poput one iz 2008. godine. Oni nešto optimističniji smatraju da je jedan takav crni finansijski apokaliptični scenario malo moguć, ali ne isključuju mogućnost da ovom odlukom budu pogođene zemlje u razvoju, a pogotovo one koje imaju kredite u vezi sa dolarom.
Upozoravaju da treba očekivati i novi globalni skok cijena energenata, gasa i nafte, jer je upravo dolar glavno platežno sredstvo na međunarodnom tržištu energenata.
Oni vidovitiji, ističu da bi ovaj potez FED-a, trebalo da natjera i Evropsku centralnu banku (ECB) da pođe istim stopama, jer ništa bolja krvna slika u bezi sa finansijama i ekonomskim kretanjima nije ni u evrozoni, u kojoj je krajem prošle godine zabilježena stopa inflacije od čak pet odsto, a što je daleko više od projektovane stope od dva odsto.
Štampan je novac nemilice i u ogromnim količinama da bi bile sanirane posljedice pandemije i sve sada polako dolazi na naplatu.
Na naplatu dolaze i nerazumne geopolitičke igre centara moći u vezi sa Ukrajinom, Rusijom i Kinom. I sve se opet, naravno, prebija preko leđa država iz drugog, trećeg ili nekog drugog vrijednosnog ešalona.
Odluka FED-a i eventualno iznuđeni potez ECB-a će se na kraju sigurno negativno reflektovati i na malu BiH i njen finansijski i bankarski sektor, baš kao i sve geopolitičke igre i potezi moćnika.
To očigledno ne zabrinjava domaće političare, koji proteklih mjeseci i godina vode rovovske političke bitke zbog Izbornog zakona, ustavnih promjena... Finansije, privredna kretanja, ekonomija, riječi su koje oni upotrebljavaju samo u izuzetnim i svečanim prilikama.
I sve to polako dolazi na naplatu. Svake godine iz BiH, a put tog istog Zapada, ode u prosjeku oko 170.000 ljudi godišnje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
