Sumorna prognoza
Ekonomska aktivnost u Republici Srpskoj od početka vanredne situacije izazvane virusom korona mizerna je ili nikakva. Firme su primorane da smanje intenzitet proizvodnje i veliki broj radnika pošalju kućama, a neka preduzeća do daljeg su stavila katanac na svoja vrata. Gubitke sabiraju svi, počevši od ugostitelja, trgovaca, transportnih i proizvodnih preduzeća, kao i proizvodnih firmi u obućarskoj i metalskoj industriji.
I niko se ne usuđuje da prognozira koliko vremena će biti potrebno domaćoj privredi, koja je već godinama na klimavim nogama, da se oporavi. Nakon velike ekonomske krize iz 2008. godine bile su potrebne godine da preduzeća stanu na svoje noge.
Prije 12 godina građevinski sektor je bio jedan od najpogođenijih, a problemi su, nažalost, i sada počeli da sustižu građevinske firme, koje su od ove godine očekivale mnogo jer je počela u značajnom uzletu.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, broj predviđenih stanova za gradnju u februaru ove godine za čak 120 odsto je veći u odnosu na isti mjesec lani. Međutim, u trenutku kada smo suočeni sa pandemijom virusa korona, građevinski sektor, kao i mnogi, tapka u mjestu.
Mnoga gradilišta izgledaju sablasno jer na njima nema radnika, niti dopire prepoznatljiva buka. To što je gradnja nakratko stala neće prouzrokovati ogromnu štetu. Prave posljedice
po građevinski sektor mogle bi biti vidljive tek kada virus popusti. Budući da je pandemija globalnu ekonomiju bacila na koljena, sasvim je izvjesno da će u narednom periodu izostati velike investicije, da će mnogi građani ostati bez posla, a moguće je da će doći i do smanjenja plata. Sve to će neminovno uticati na pad kupovne moći građana, a samim tim i smanjenje potražnje za stanovima, koja je proteklih godina bila na zavidnom nivou i cijene kvadrata gurnula u nebo.
Zbog prevelike potražnje upravo je stanogradnja ta koja je omogućila građevinskom sektoru da ispliva iz problema u koje su zapali tokom velike svjetske krize. Kupci stanova u Srpskoj posljednjih godina mahom su bili ljudi iz dijaspore, ali situacija u cijeloj Evropi je jednaka kao u Srpskoj, pa čak i gora, tako da je malo vjerovatno da će naši građani koji rade u inostranstvu biti u prilici da održe tempo potražnje za stanovima koji je važio prije izbijanja pandemije.
Izostanak potražnje vjerovatno će natjerati investitore da snize cijene stanova i to bi moglo biti jedino pozitivno u cijeloj ovoj situaciji, budući da su građani u Banjaluci, Trebinju i drugim gradovima Srpske za kvadrat stana morali izdvojiti nerealnu sumu novca.
Problem koji se nadovezuje su banke, koje bi, kada se sve smiri, mogle pooštriti uslove za odobravanje kredita jer građani neće imati sigurnost kada je u pitanju plata i posao.
Klinička slika nije svijetla na mnogim poljima i ne ide u prilog nikome od nas, ali ako svi zajedno budemo solidarni i disciplinovani, možemo izaći kao pobjednici iz ove krize.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
