Sukcesija
Poslije više odgađanja i razmimoilaženja oko termina održavanja sastanka Zajedničke radne komisije za sprovođenje aneksa B Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, predstavnici pet zemalja bivše države konačno su sjeli za zajednički sto i ponešto se i dogovorili.
U Sarajevu je konstatovano da je proces raspodjele imovine bivše SFRJ poslije perioda zastoja nastavljen na zadovoljavajući način, te da je do kraja avgusta ove godine primopredaja objekata iz prve faze uspješno okončana.
Jedina nekretnina iz prve faze, koja je ostala sporna i čija primopredaja još uvijek neće biti izvršena, jeste rezidencija SFRJ u Rimu. Razlog za to je činjenica da su učesnici sastanka imali različite stavove u vezi sa tom nekretninom.
Ali bez obzira na to, svi učesnici su, čini se, poslije ovog sastanka kući otišli zadovoljni.
Sama činjenica da će poslije dvadeset godina objekti iz vlasništva bivše države konačno moći nečemu konkretnom i da posluže, osim međudržavnom prepucavanju, značajan je uspjeh.
Kada je BiH u pitanju, ona je u prvoj fazi ušla u posjed rezidencije bivše SFRJ u Budimpešti i kuće u Vašingtonu, a prema najavama, BiH bi do kraja ove godine trebalo da uđe u posjed stana u Milanu, objekata ambasada u Otavi i Ankari, te rezidencije u Beču.
U skladu sa Sporazumom o sukcesiji imovine bivše SFRJ, BiH bi trebalo da pripadnu objekti vrijedni oko 9,8 miliona dolara.
S obzirom na to da su dogovori o sukcesiji imovine bivše SFRJ, koji obuhvataju podjelu finansijske aktive i pasive, deviznih sredstava Narodne banke Jugoslavije, diplomatsko-konzularnih predstavništava, arhive, penzija i ostalih prava i obaveza godinama bili na mrtvoj tački, ovaj sastanak sigurno ima veliki značaj i pokazatelj je da se, ukoliko svi to žele, dogovor može postići.
Pokazao je da se ipak ne radi o "rogovima u vreći" nego zainteresovanim stranama, kojima je cilj da iz bivše države u nasljeđe dobiju, ako ne najvrednije i najatraktivinije, onda bar najkorisnije nekretnine.
Tekovine nekadašnje države, bar one materijalne prirode, tako više neće biti ničije, a korist koju bi od nje trebalo da imaju zemlje nasljednice nije zanemariva. Radi se zasigurno o milionima evra.
Ostaje nada da će sagovornici biti sličnog raspoloženja i na idućem sastanku krajem godine u Zagrebu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
