Štrajkovi
Poslije radnika "Željeznica RS" koji opet najavljuju štrajk zbog kršenja dijela sporazuma koji se odnosi na isplatu toplog obroka i jednog dijela plate, a koji su nedavno potpisali sa upravom preduzeća i Vladom RS, štrajk je u najavi i u preduzeću "Aerodrom Banjaluka".
Radnici "Aerodroma", održali su juče jednočasovni štrajk upozorenja, a ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, generalni štrajk sve je izvjesniji.
Radnici "Aerodroma Banjaluka" zahtijevaju povećanje plata, isplatu zaostalih regresa i smjenu kompletnog rukovodstva, a u suprotnom će u potpunosti obustaviti rad.
Koliko će, očigledno neprofitna preduzeća, kakva su i "Aerodrom Banjaluka" i "Željeznice RS" još uspjeti da se održavaju u životu, teško je prognozirati. Koliko će još "musti" državni budžet, još je neizvjesnije. Nije li konačno vrijeme da se s vrata poreskih obveznika skine više stotina radnika gubitaških državnih preduzeća?
Poreski obveznici u RS neće dovijeka moći da plaćaju ceh loših poslovnih poteza pojedinih "menadžera".
Čini se da u posljednje vrijeme sve više postaje praksa da se, čim se u nekom javnom preduzeću u RS pojavi neki problem, poziva Vlada u pomoć, koja "velikodušno" popusti zahtjevima štrajkača i da im novac građana RS kako bi samo trenutno zatrpali ambise koji gutaju i ono malo što je od tih preduzeća ostalo.
Ceh na kraju plate oni koji nisu ni krivi ni dužni za takvo stanje, a najbolji primjer za to je činjenica da će studentima u RS stipendija kasniti mjesec zato što je "Željeznicama" uplaćeno pet miliona maraka da bi prekinuli štrajk. Studentima, ako je suditi po ovome, pare nisu potrebne, i oni mogu čekati!
S druge strane, postavlja se i pitanje opravdanosti sve češćih poziva na štrajk i to isključivo u državnim preduzećima. Dok radnici kod većine privatnika i ne pomišljaju na regres i topli obrok, to se u javnim preduzećima često uzima kao jedan od glavnih uslova za štrajk.
Naravno da radnici treba da se bore za svoja prava i to niko ne treba da spori. Ali, realno bi bilo i da se sagleda situacija cijelog društva, i da podjednako svi podnesu teret krize, a ne da oni koji mogu, koriste priliku i ostvaruju svoja prava na štetu drugih.
Problemi u ovim preduzećima ne mogu se rješavati isključivo štrajkovima i ucjenama, kao ni sve češćim uplatama iz republičkog budžeta. To sigurno nisu dobra rješenja koja će ova preduzeća izvući iz nezavidne pozicije u kojoj se sada nalaze.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
