Stimulacije
Odgovor na pitanje zašto većina radno sposobnih građana BiH želi da dobije posao u institucijama na nivou BiH leži i u činjenici da su te institucije najdarežljivije kad je u pitanju nagrađivanje zaposlenih.
Jer, bez obzira na svjetsku i ovdašnju ekonomsku krizu i recesiju, te institucije ponašaju se kao da su ostrvo - za njih nikakav problem ne predstavlja isplata čak milion maraka zaposlenima na ime novčanih stimulacija.
A to je tako jer se, jednostavno, taj novac daje direktno iz džepova poreskih obveznika.
Najgore u svemu je to što su neki od zaposlenih novčano nagrađeni za obavljanje redovnih poslova, uz stimulaciju koja je u pojedinim slučajevima mjesečno premašivala 1.000 maraka, a što je utvrdila i Kancelarija za reviziju institucija na nivou BiH.
Ali pošto Kancelarija za reviziju nema nikakvu moć kad je u pitanju primjena sankcija za navedene prekršaje, može se očekivati da se rastrošne institucije na nivou BiH nastave ponašati kao i do sada.
Stimulacije su pojedincima isplaćivane u kontinuitetu, što iznosi i više od 4.500 maraka. Obrazloženja za takvo bacanje novca obveznika više su nego prozaična: radi se o "efikasnom, blagovremenom i kvalitetnom obavljanju zadatih poslova".
Kao da zaposleni već ne primaju podebelu platu za poslove koji bi upravo tako i trebalo da budu obavljeni bez naknadnih novčanih nagrada.
U krajnji, već dobro poznati bezobrazluk vodećih ljudi institucija na nivou BiH, uklapa se i činjenica da su stimulacije u 2013. godini znatno povećane u odnosu na 2012.
To govori da nikakve svjetske krize ni recesije za njih ne postoje, da ih oni i njihovi zaposleni nikada nisu ni osjetili. Kao i to da je BiH za njih i one slične njima - pravi eldorado.
Nesumnjivo je da je potrebno donijeti pravilnik kojim će biti precizirana visina naknade za rad, recimo, u disciplinskim komisijama, ali će, znajući dosadašnji način rada navedenih institucija, neizbježnog zaobilaženja zakona biti i tada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.