Srpske žrtve niko ne vidi
![](https://cdn.glassrpske.rs/slika/2010/07/750x500/20100709212410.jpg)
Muslimanske snage iz Srebrenice, kojima je komandovao Naser Orić, od maja 1992. do ljeta 1995. godine, ubile su 3.267 Srba u selima na području Birča i srednjeg Podrinja.
Stanovništvo na tim prostorima pamtiće krvave pohode jedinica Armije RBiH na srpska sela, koja su redom pljačkana i paljena, i u kojima su ubijani starci, žene i djeca. Samo u Srebrenici ubijeno je 550 Srba, od kojih 73 odsto žena, djece i staraca.
To su činjenice koje otkrivaju istinu o Srebrenici iz drugog ugla. Istinu, koju svi znaju, a koju skoro dvije decenije svim silama pokušavaju da izbrišu. Zbog toga su "Srbi zločinci", a oni drugi "nevini". I te se "činjenice" ne bi se smjele dovesti u pitanje. Tako neki misle, rade i lako "zaboravljaju". I sve to, nažalost, zbog novca.
Ali, mogu li porodice srpskih stradalnika iz Ratkovića, Brežana, Podravanja, Zalazja, Kravice, Bjelovca i drugih srebreničkih i bratunačkih sela zaboraviti Đurđevdan, Vidovdan, Petrovdan, Božić i druge velike pravoslavne praznike, kada je ubijeno više od hiljadu i po srpskih civila i vojnika? Ne mogu. Oni pamte i, ogorčeni na pravosudne institucije BiH, poručuju da nikada neće prestati da se bore za pravdu.
Srodnici stradalih Srba, naročito oni koji su svjedočili u Hagu, ne mogu da vjeruju da Međunarodni sud pravde i haški "stručnjaci" nisu vidjeli odgovornost Orića za brojna nedjela koja su počinjena u srpskim selima oko Srebrenice.
Nisu uvidjeli, ili to nisu željeli, da je na području ove i susjednih opština planirano i dobro organizovano etničko čišćenje srpskih sela sve do Drine.
- Sa dušmanima se mora definitivno i za svagda raščistiti. Uzmimo sebi za zadatak da smo mi ti koji moramo jednom za svagda raščistiti te stvari i očistiti ih od svojih avlija - zapisao je Orić u svojoj knjizi "Srebrenica svjedoči i optužuje" riječi kojima je sokolio svoje vojnike pred pohode na srpska sela.
I to je činjenica koja bi mogla ići u prilog pravdi kojoj se godinama nadaju očevi, majke, sestre, braća i djeca ubijenih Srba. Ali, ako se priči o Srebrenici dodaju ova i slične činjenice, onda će svi drugi morati da dokazuju da nije istina "ono što je istina". To je sada mukotrpno i teško.
Ožalošćenim srpskim porodicama nema utjehe. Njihov bol i tuga za najmilijima ostaće vječno su srcima i ranjenim dušama. A Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i Haškom tribunalu, mrlja u radu postaje svakim danom veća.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.