Spas iz dijaspore
Građanima BiH rođaci, prijatelji i komšije koji su na privremenom radu u inostranstvu godišnje u prosjeku pošalju oko dvije i po milijarde maraka pomoći. Tako je u prvih devet mjeseci prošle godine vrijednost ino-doznaka premašila 2,077 milijardi KM, a ako su “novčane čestitke” istim tempom stizale i u četvrtom kvartalu 2019. godine, ukupna cifra, kada padne obračun, mogla bi dostići gotovo tri milijarde maraka.
To je ozbiljna i nezanemarljiva suma novca, a s obzirom na veliki broj nezaposlenih i male plate u BiH, novčane doznake već godinama predstavljaju najznačajniji vid pomoći ovdašnjem stanovništvu. Još kada se uzme u obzir da sav novac koji dijaspora “upumpava” u maticu ne ide putem bankovnih transakcija, već da dio stiže u gotovini, ali i kroz raznu robu, pomoć je mnogo veća nego što pokazuju zvanične statistike.
Iako zvanična statistika Centralne banke BiH pokazuje da su vrijednosti novčanih doznaka iz inostranstva iz godine u godinu sve veće i stiče se utisak da su naši građani u tuđini sve izdašniji i darežljiviji, stručnjaci smatraju da vrijednosti ino-doznaka nisu za pohvalu, s obzirom na masovan odliv stanovništva iz zemlje. Rast doznaka na godišnjem nivou u posljednje dvije godine kreće se oko dva odsto, što je apsolutno zanemarljivo, budući da BiH gotovo svakodnevno napusti veliki broj mladih i visokoobrazovanih ljudi koji su na vrhuncu radne sposobnosti. Da su ti isti mladi ljudi ostali da rade ovdje, mogli su mnogo više doprinijeti ekonomiji BiH nego što je doprinio novac koji su poslali iz Njemačke, Švedske, Austrije, Italije, Slovenije ili neke druge zapadne zemlje porodici u BiH. Pogotovo što se ti milioni i milijarde koji stignu u BiH mahom potroše na popunjavanje rupa u kućnim budžetima, a ne za ozbiljne investicije.
Za BiH bi bilo mnogo bolje ako bi dijasporu gledala kao dobrog poslovnog partnera koji je spreman da ulaže novac u razne investicije jer bi takvi potezi doveli do razvoja zemlje i domaće ekonomije.
Pojedinci iz dijaspore su davno pokazali da je moguće investirati u BiH, otvorili su preduzeća koja godinama uspješno posluju, zapošljavaju na desetine domaćih radnika kojima čak nerijetko isplaćuju i 13. platu po uzoru na inostrane modele poslovanja. Takvim i sličnim preduzećima lokalne zajednice u RS i BiH moraju dati šansu za rad i razvoj, jer se pokazalo da firme sa inostranim kapitalom kod nas i te kako mogu proizvoditi robu koja je konkurentna na evropskom i svjetskom tržištu.
BiH bi u narednom periodu morala više poraditi na umrežavanju i povezivanju organizacija i pojedinaca iz dijaspore sa institucijama, privatnim i civilnim sektorom, te građanima BiH. Ukoliko se ništa ne uradi n tome, pomoć dijaspore, koja je sada kratkoročna, mogla bi izostati ili se u velikom mjeri smanjiti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
