Smrknuće i svanuće
Izgleda da se globalna ekonomska kriza ne odražava tako snažno na ekonomiju BiH kako se mislilo.
Da smo u određenoj mjeri imuni na svjetske probleme, pokazuju ekonomski pokazatelji prema kojima su prva dva kvartala ove godine bila vrlo povoljna za zemlju. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je rast BDP-a u prvom kvartalu bio 5,8 odsto, a u drugom 5,9 odsto. I sadašnji pokazatelji ukazuju da će slične brojke kad je u pitanju rast domaće ekonomije biti i do kraja godine, iako su prognoze svjetskih finansijskih institucija bile mnogo lošije.
Međunarodni monetarni fond u najnovijem izvještaju predviđa da bi ekonomija BiH u ovoj godini mogla porasti 2,4 odsto, a iduće godine svega dva odsto, što je najmanji rast u odnosu na zemlje regiona. Takve projekcije MMF-a lošije su od onih Svjetske banke, koja nam je predvidjela rast ekonomije za četiri odsto u ovoj godini.
Domaći ekonomisti još su optimističniji i smatraju da ćemo godinu završiti sa rastom između 4,5 i pet odsto, navodeći da svi pokazatelji idu u tom pravcu. Priliv poreza na dobit za oko 50 odsto je veći ove godine u odnosu na prošlu, što bi na kraju trebalo da znači i znatno veću dobit.
Prema riječima privrednika, za sada nema naznaka velikih problema u idućim mjesecima, zbog čega očekuju da zadrže trend rasta.
Kako to da BiH, mala i nebitna u globalnoj bari punoj krokodila, uspijeva da ostane na površini, pitanje je za analizu. A možda pak i nije, i možda nas upravo činjenica što smo mali spasava.
Proizvodnja u našoj zemlji sama po sebi je mala, pa ni pad ne može biti veliki. Činjenica je da nam ne treba ni mnogo energenata, čije su cijene eksplodirale usljed rusko-ukrajinskog sukoba i za kojima ove jeseni vlada ogromna potražnja. Najveći broj naših domaćinstava i dalje se grije na tradicionalne načine, a ako imamo nečeg, onda su to šuma i drvo. U ovakvim krizama pokaže se da je dobro biti tradicionalan, da ne kažem staromodan. Jer, da nam trebaju veće količine gasa, sigurno ne bismo uspjeli doći do njih, bar ne u ovim prilikama. Kada se tome doda činjenica da je električna energija kod nas daleko jeftinija, stvar je malo jasnija.
S druge strane, Evropa u velikoj krizi nije bila još od Drugog svjetskog rata i većina njenog stanovništva, ali i privrednika, ne zna se nositi sa problemima jer su navikli na blagostanje. U BiH je, pak, sve dijametralno suprotno. U krizi radimo i živimo već duže od 30 godina. Navikli smo od dinara praviti dva, pasulj jesti tri dana, a znamo i čitati pod svjetlom svijeće. Snalažljivost naroda da se prilagodi svakoj prilici neminovno se preliva i na našu privredu, kojoj, izgleda, bar ako je suditi po riječima prvog poslodavca Srpske, odgovaraju svjetske krize. Sva priča mogla bi se sumirati kroz rečenicu “dok svijetu ne smrkne, nama ne svane”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
