Slučaj Đokić
Konačno je Sud za ljudska prava u Strazburu potvrdio svoju raniju odluku kojom je BiH obavezna da bivšem oficiru JNA Branimiru Đokiću isplati 60.000 evra na ime materijalne i 5.000 evra na ime nematerijalne štete. Dio agonije je završen, ali i više je nego očigledno da tek slijede brojne "lavine". Ipak, o tom potom.
Poseban značaj ove presude ogleda se u tome da se praktično na nju može pozvati svako lice koje smatra da je njegov problem sličan ili istovjetan sa onim o čemu je odlučivano u "slučaju Đokić", a broj takvih osoba nije zanemariv. Jer, mnogi su za vrijeme rata ostali bez svojih stanova koje su u prijeratno vrijeme uredno otkupili. "Slučaj Đokić", koji je počeo još u avgustu 1998. godine, kada je podnesen zahtjev za povraćaj stana u Sarajevu konačno je završen i, prema presudi, odšteta se mora isplatiti do kraja ove godine. I to je to, sviđalo se to nekome ili ne.
Postavlja se pitanje koliko će osoba u idućem periodu krenuti Đokićevim stopama na put koji vodi do evropskog suda u potrazi za pravdom. Jedno je sigurno, cifra neće biti mala.
Vojni stanovi predstavljaju temu koja je proteklih godina uzburkavala javnost, vlast, sudove i političare. Kako bilo da bilo, slučaj Branimira Đokića je jedan od onih koji će ostati zapamćen u novijoj istoriji poslijeratnog perioda u BiH.
U ovom slučaju citira se dio Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH u kojem stoji da "sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje domove. One imaju pravo, u skladu sa Aneksom sedam, na vraćanje imovine koje su bili lišeni tokom neprijateljstava od 1991. i da se dadne naknada za svu takvu imovinu koja se ne može vratiti. Sve obaveze ili izjave vezane za takvu imovinu, pod prisilom su ništavne". A i nekadašnji oficiri JNA koji su svoje stanove morali da napuste spadaju u ljude koji imaju ljudska prava. Prema postojećim informacijama, na području FBiH prije rata bila su ukupno 12.592 stana kojima je raspolagala bivša JNA.
Jedan dio je završen, presuda je konačna. Slijedi nastavak u kojem će biti poznato više detalja u vezi sa brojem osoba koje se nalaze u sličnoj ili istoj situaciji u kojoj se doskora nalazio i Branimir Đokić.
Tada će se pokazati pravi značaj ove presude i pravi epilog priče oko vojnih stanova, a do tada ostaje samo da se matematički procjenjuje koliko će vojni stanovi, sudski postupci koštati BiH zbog nečijih pogrešnih odluka.
Sigurno je samo jedno. Privatna imovina je privatna imovina, bez obzira na to ko je njen vlasnik. Sud u Strazburu to je jasno rekao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
