Slamka spasa
Tradicionalno, stanovnicima BiH su i u prošloj godini rođaci, kumovi i prijatelji iz inostranstva poslali više od dvije milijarde maraka.
Preciznije, za devet mjeseci 2022. godine na ime novčanih doznaka iz inostranstva u zemlju je stiglo 2,616 milijardi maraka, što je za čak 376 miliona KM više nego u istom periodu godinu ranije.
Ukoliko su novčanice istim tempom stizale i u posljednjem lanjskom kvartalu, nema sumnje da je slamka spasa lani premašila tri milijarde maraka. Konačnu računicu daće Centralna banka BiH u idućim mjesecima.
Novčane doznake iz inostranstva godinama su najznačajniji vid pomoći stanovništvu BiH. Ako uzmemo u obzir veliki broj nezaposlenih, plate i penzije koje su za većinu male i ne mogu da isprate inflaciju, pomoć iz dijaspore je i više nego dobrodošla.
Ako se pri tome uzme u obzir da sav novac koji dijaspora šalje kući i ne ide preko bankovnih računa, već da mnogo toga stiže u gotovini, ali i kroz raznu robu, konačni brojevi su daleko veći od onih koje pokazuje statistika finansijskih institucija.
Kako se vrijednost novčanih doznaka iz godine u godinu povećava, utisak je da su naši ljudi u inostranstvu zaista široke ruke. Međutim, sigurno bi njihov doprinos bio daleko, daleko veći da su ostali da rade u svojoj zemlji. Mnogo je onih koji su prošlih godina trbuhom za kruhom spakovali kofere i otišli preko grane.
Da su kojim slučajem umjesto u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji ostali da rade u BiH, sigurno bi njihov doprinos domaćoj ekonomiji bio mnogo veći. Milijarde koje stižu iz dijaspore mahom se troše na popunjavanje rupa u kućnom budžetu.
Nije tajna da je naše društvo potrošačko. To potvrđuju doznake, ali to potvrđuje i zaduženost u mikrokreditnom sektoru koja je iz godine u godinu veća. Najviše rastu nenamjenski krediti koje građani takođe uzimaju kako bi plaćali račune, napunili frižider ili izmirili neke druge tekuće obaveze.
Mnogo bi bolje bilo kada bi na dijasporu gledali ne kao na slamku spasa, već potencijalnog investitora, poslovnog partnera, koji može da otvori neku fabriku u BiH i tako zaposli stotinu radnika.
Pojedinci iz dijaspore su davno pokazali da je moguće investirati u BiH, otvorili su preduzeća koja godinama uspješno posluju, zapošljavaju na desetine domaćih radnika.
Takvim preduzećima lokalne zajednice u Srpskoj i FBiH moraju biti saveznici za rast i razvoj.
Jer kako poslovica kaže: “Dajte čovjeku ribu i nahranili ste ga za jedan dan. Naučite čovjeka da lovi ribu i nahranili ste ga za cijeli život”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
