Sirotinju nema ko da liječi

Ovo stanje sigurno proizlazi iz niskih plata i loših uslova rada jer je na Zapadu, gdje nam mladi ljekari odlaze, za dobre stručnjake odriješena kesa, dok se kod nas mjesecima nateže o povećanju minimalne plate.

Najveću cijenu platiće upravo najsiromašniji jer oni nemaju novca da se liječe u privatnim klinikama pa im preostaje javni zdravstveni sistem, koji muku muči sa kadrom.

Ključni faktor koji radnike svih struka tjera da sreću potraže pod tuđim nebom svakako jesu niski prihodi, a u slučaju bijelih mantila to je i nedostatak poštovanja prema značaju njihovog posla. Statistika govori da Republiku Srpsku svake godine napušta sve više medicinskih radnika. Iako su finansijski razlozi uglavnom na prvom mjestu, istraživanja pokazuju da postoje i drugi faktori koji tjeraju zdravstvene radnike iz Srpske, što izaziva zabrinutost građana koji razmišljaju kako će ih i ko liječiti u budućnosti.

Pored finansijskih uslova, mnogi ljekari ističu da problem leži i u samom sistemu zdravstva u Srpskoj, koji ne može adekvatno da odgovori izazovima zdravstvene zaštite i ne može se uporediti sa sistemima u zemljama EU. Ovo je ključna hipoteza koja ukazuje na duboke strukturalne nedostatke u organizaciji zdravstvenog sistema.

Loše plate ljekara nisu samo pitanje finansijske stabilnosti pojedinca, već imaju dublje posljedice na cijeli sistem zdravstvene zaštite. Nedostatak adekvatne naknade demotiviše ljude da ostanu u profesiji, a oni koji odluče ostati često to rade pod pritiskom, nedostatkom resursa i preopterećenjem. Osim toga, postoji značajan disbalans u politici zapošljavanja i upisa u medicinske škole. Dok god se ne riješi ova neravnoteža između broja zaposlenih ljekara i potreba primarne zdravstvene zaštite, suočavamo se s nedostatkom kvalifikovanih medicinskih radnika. Bez adekvatnih mjera koje će adresirati osnovne probleme, rizikujemo da se odliv zdravstvenih radnika i dalje nastavi, što će imati ozbiljne posljedice.

Slično stanje odražava se i u drugim sektorima, gdje su radnici prinuđeni da ostanu aktivni i nakon penzije. Tako u ugostiteljstvu, često susrećemo konobare koji su već u penziji, a na građevinama vidimo ljude od 65 godina i starije, jer jednostavno moraju raditi - nemaju drugog izbora, posebno jer su penzije nedovoljne za dostojan život. Sve su to posljedice niskih plata i loših uslova rada. Male plate su ne samo uzrok finansijske nestabilnosti, već ograničavaju mogućnost penzionera da uživaju u zasluženom odmoru.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.