Sezonaca ni za lijeka

Miloš Vasiljević
Sezonaca ni za lijeka

Vremenske neprilike koje prate poljoprivredne proizvođače ove godine nanijele su nemjerljivu štetu građanima širom Srpske, a oni koji imaju kakve-takve prinose muku muče sa pronalaskom sezonskih radnika.

Njih nema ni za lijeka, a problem sa kojim se posljednjih godina suočavaju doživljava kulminaciju.

Mladi u najvećoj mjeri ne žele za zavrnu rukave i zarade dnevnicu tokom raspusta pa je sve spalo na one najstarije, penzionere, koji su zbog malih penzija primorani da zarade nešto sa strane.

Oni koji prihvate uslove u voćnjacima zaradiće solidno, u prosjeku oko 70 maraka, a na nekim mjestima čak i do 100 na dan. To ponovo zavisi od više faktora, broja sati, stručnosti, ali i radnog iskustva, jer ne mogu isto biti plaćeni početnici kao oni sa dugogodišnjim iskustvom.

Ipak ono što je svima njima zajednično jeste činjenica da će svoj novac pošteno zaraditi. Biće izloženi suncu i fizički zahtjevnim poslovima pa bi bilo neprimjerno uzeti u razmatranje da su ti ljudi precijenjeni, o čemu često ljudi i raspravljaju na društvenim mrežama. Taj stav najčešće imaju oni kojima je problem gdje parkiraju auto i da li je u hladu, kojima smeta temperatura na radnom mjestu gdje imaju klima-uređaje i slično.

Dakle sezonci moraju biti nagrađeni, jer u tropskim ljetnim danima biti izložen suncu uz pojačanu fizičku aktivnost mora biti adekvatno i plaćeno. Ali nije samo problem nedostatak radnika na plantažama i u voćnjacima.

Konobara je sve manje, posebno u periodu sezone, kada oni sa nešto dužim stažom odlaze na more da unovče svoje iskustvo i znanje pa se postavlja pitanje kako zadržati radnu snagu u ovoj branši.

Za vlasnike ugostiteljskih objekata dodatni problem je što takvu vrstu posla mogu raditi isključivo domaći radnici, što recimo nije slučaj kod građevinaca, gdje već imamo radnike iz Turske, sa Filipina, iz Pakistana ili Nepala, koji su po svoje parče hljeba došli u našu zemlju.

Nedostatak radnika muči i povrtare, koji su posebno u Lijevču polju pretrpjeli katastrofu, jer je više od pola roda povrća otišlo niz vodu.

I dok voćari i povrtari, izloženi iskušenjima, gledaju kako da prebrode godinu za zaborav i dođu ako je moguće do pozitivne nule, građani će, ili su već počeli, plaćati skuplju hranu, a možda još nismo ni svjesni kakve će cijene biti već na jesen.

Iako posao nije lagan, dobra je ovo prilika da se sve više mladih uključi i honorarno zaradi neku marku, jer je novac uvijek dobrodošao, a posebno u vremenu inflacije, a s druge strane olakšaće i posao poljoprivrednicima koji vape za njima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
Petrodolar
Petrodolar
Svi žele brze pare
Svi žele brze pare
Avioni i tabloidi
Avioni i tabloidi
Pucanje po šavovima
Pucanje po šavovima
Čuvari naše sudbine
Čuvari naše sudbine
Misterija svih misterija
Misterija svih misterija
Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
Čuvari fotelja
Čuvari fotelja
Kamen spoticanja
Kamen spoticanja
Promaja u Helezovoj glavi
Promaja u Helezovoj glavi
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana