Savjet bezbjednosti
Incko je, kao i svaki put do sada, predstavio svoj izvještaj širokom auditorijumu koji je, kao i do sada, usvojio veći dio onoga što je sam visoki predstavnik napisao i ocijenio da je to tako i da nema potrebe da se pita i druga strana. Ukazao je na stvari koje su mu kao "trn u oku" i zatražio podršku za svoj dalji rad na ovim prostorima, iako se sve češće i u međunarodnim krugovima može čuti da je došlo vrijeme da OHR polako, ali sigurno spakuje kofere i napusti BiH.
Slika je, dakle, manje-više bila ista kao i na prethodnom zasjedanju Savjeta bezbjednosti UN. Uslijedila je poslije Incka debata u kojoj je Rusija ponovo stala na stranu Republike Srpske i pokazala prstom i na drugi izvještaj koji je stigao na adresu generalnog sekretara UN i Savjeta bezbjednosti UN. Na izvještaj koji je poslala RS i u kojem je po ko zna koji put podvučeno da Srpska i njeni predstavnici nisu glavni i jedini krivci za loše stanje u ovoj zemlji i za, i više nego vidljiv, zastoj na putu ka EU. Naglašeno je da je nemogućnost dogovora u FBiH generator krize i da su rješenja Srpske za neka od gorućih problema spremna i da samo čekaju rasplet krize u susjednom dvorištu.
Ono što je ovog puta ipak bilo drugačije u pozitivnom smjeru jeste to što je ruski predstavnik Vitalij Čurkin otišao još jedan korak dalje, te je prisutne evropske i svjetske diplomate i sve one koji su na bilo koji način povezani sa ovim prostorima upozorio na jačanje islamističkog ekstremizma u BiH. Podvukao je da se ta pitanja, ili bolje rečeno ti problemi, moraju staviti u sami vrh prioriteta, umjesto što se mjesecima, pa i godinama važe "krivica" zvaničnika Srpske za zastoj BiH na putu ka EU.
Niko ne može da zažmiri nad više nego vidljivim zastojem BiH na putu ka evropskim integracijama, ali isto tako se to ne smije isticati kao jedini problem, dok vagoni drugih problema ulaze slobodno u ovu zemlju. Jedan od njih je sigurno i jačanje islamističkog ekstremizma, koji je velika opasnost po ovo područje, što je, izgleda, u Savjetu bezbjednosti primijetio jedino ruski predstavnik.
Od maja do novembra malo šta se promijenilo, barem kada su u pitanju poruke koje su na adrese nadležnih u BiH poslale evropske i svjetske diplomate čije su zemlje članice Savjeta bezbjednosti - EUFOR ostaje još godinu, BiH stoji u mjestu, reforme čekaju, a problemi se gomilaju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
