Sarajevski grobovi
Odluka sarajevskog komunalnog preduzeća "Pokop" da počne drastično primjenjivati odluku Skupštine grada Sarajevo kojom je definisano da se grobno mjesto ili grobnica mogu prekopati po isteku deset godina od dana sahrane u slučaju da nisu održavani i da se za njih ne plaća naknada, najviše će pogoditi pripadnike srpskog naroda.
Nakon što je iz tog grada u ratu i poslije njega etnički očišćeno 150.000 Srba koji su danas raseljeni po svijetu, oni, jednostavno, fizički nisu u mogućnosti da redovno održavaju grobnice svojih predaka i porodice u Sarajevu.
Zakonodavac i, pogotovo, menadžment firme "Pokop", kao da su tu činjenicu iskoristili na najružniji mogući način, jer su odlukom o prekopavanju tih grobova i grobnih mjesta najviše štete nanijeli Srbima, podsjećajući ih na činjenicu da ni njihovi davno umrli preci ni njihova posmrtna obilježja u tom gradu nisu poželjni.
I, što je najgore, sve to pod krinkom zakonskih odluka.
Jer ne treba biti mnogo pametan pa zaključiti da od zvanično evidentiranih oko 13.000 grobnica za koje u "Pokopu" ne znaju ko su im vlasnici ili njihovi najbliži srodnici ni ko se za njih brine većina pripada srpskoj populaciji.
To pokazuje da su potpuno bili u pravu bivši srpski stanovnici tog grada kada su po potpisivanju Dejtonskog sporazuma iz dijelova Srpskog Sarajeva, koje je tim potpisom poklonjeno FBiH, otkopavali posmrtne ostatke svojih članova porodica, kako poginulih u ratu tako i onih sahranjenih ranije, noseći ih u neizvjesnost izbjeglištva u vrijeme kad ni sami nisu znali gdje idu.
Jednostavno, nisu željeli da i njihove pokojnike snađe naknadno i ozakonjeno etničko čišćenje kakvo danas čini "Pokop" ili, još gore, skrnavljenje grobova, rušenje spomenika i čupanje krstova, orgijanje nad mrtvima, kakvo je nedavno zabilježeno na pravoslavnom groblju u sarajevskom naselju Briješće.
U svakom slučaju, očigledno je da danas ni pokojnici srpske nacionalnosti u Sarajevu nemaju mira. Kakva je poruka time poslata šačici preostalih Srba koji žive u tom gradu, koji je nekad davno bio multietnički, treba pitati njih.
A reći će da 22 godine poslije rata razmišljaju o odlasku iz tog grada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
