Saradnja i zločinci
To što je BiH opstruisala potpisivanje protokola o saradnji tužilaštava BiH i Srbije na gonjenju osumnjičenih za ratne zločine nije ništa drugo nego pokušaj da se i na takav način zaštite ratni zločinci bošnjačke nacionalnosti.
To se naročito vidi sad kad je zahvaljujući saradnji Srbije i Hrvatske, koje imaju potpisan taj protokol, srpsko Tužilaštvo za ratne zločine došlo do novih dokaza o masakru počinjenom 8. avgusta 1995. godine nad Srbima u Dvoru na Uni.
Snimci do kojih su došli tužioci poklapaju se sa izjavama svjedoka, uniforme koje se vide na snimcima imala je hrvatska specijalna policija, što znači da bi uskoro moglo da dođe i do otkrivanja počinilaca tog zločina. Zajednička istraga tužilaštava Srbije i Hrvatske u ovom slučaju pravi je primjer načina na koji treba ostvariti regionalnu saradnju u ovoj oblasti.
Nasuprot tome, izbjegavanje potpisivanja protokola između tužilaštava BiH i Srbije, koje je krajem prošle godine na teško objašnjiv način spriječio kabinet člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, iako na to nije imao pravo, pokazatelj je načina na koji nikako ne treba raditi jer ne vodi ni pomirenju, otkrivanju ni procesuiranju počinilaca ratnih zločina.
Ali upravo takva situacija odgovara bošnjačkim dušebrižnicima poput Meddžide Kreso, predsjednika Suda BiH, koja je toliko lobirala protiv potpisivanja protokola o saradnji tužilaštava BiH i Srbije da je pismo u tom duhu poslala svim stranim kancelarijama u Sarajevu, potpuno zaobilazeći institucije BiH. Prije toga, Kreso je pozvala Komšića i rekla mu da je taj protokol na štetu BiH, a njemu je ta tvrdnja dobrodošla jer nije želio da primjena strategije za procesuiranje ratnih zločina zahvati “patriote” koje je on javno branio od optužbi Tužilaštva BiH.
Zatim je Komšić uputio zahtjev u pisanoj formi da se odustane od potpisivanja protokola, a Tužilaštvo BiH je to prihvatilo iako Komšić nema ingerencije nad takvim odlukama. Tako je sve zaustavljeno dan uoči potpuno pripremljenog potpisivanja protokola u Briselu.
Istovremeno, da bi slika stvarne BiH bila potpuna, Kreso kao predsjednik Suda BiH mimo zakona i ovlašćenja naređuje sudskoj policiji da joj u kabinet na razgovor dovedu Nihada Bojadžića, osumnjičenog za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Jablanici 1993. godine. O čemu su razgovarali poslije tog skandaloznog kršenja zakona od strane sudije-bošnjačkog lobiste, znaju samo oni.
Ali jedno je činjenica - dok predsjednik suda BiH mimo ovlašćenja razgovara sa osumnjičenim za ratne zločine ne bi li kako taj zločin bio umanjen i prikriven, tužilaštva Srbije i Hrvatske sve su bliža do sada skrivenim počiniocima ratnih zločina.
Ako i dalje bude opstruisano potpisivanje protokola o saradnji tužilaštava BiH i Srbije, još dugo ćemo nemoćni slušati činjenice da za mnoge zločine počinjene nad Srbima u BiH još uvijek niko nije odgovarao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
